
Građani Srbije tokom života u proseku provedu 35,5 godina radeći, što je dve godine manje od proseka Evropske unije, pokazuju najnoviji podaci Evrostata, Evropskog zavoda za statistiku.
Očekivani radni vek u EU iznosi 37,5 godina, a prema oceni ovdašnjih sindikata, na rezultat Srbije najviše utiču kasniji ulazak mladih na tržište rada, neprijavljeni rad i nedovoljno sistemska politika zapošljavanja. Prema podacima evropske statističke službe, najduži očekivani radni vek imaju stanovnici Holandije – 44 godine, u Rumuniji je 32,7 godina. Srbija je sa 35,5 godina ispod proseka EU, dok je u Severnoj Makedoniji očekivani radni vek 31,8 godina.
Dragan Todorović, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, kaže da nije analizirao samo istraživanje Evrostata, ali da su razlozi za ovakve pokazatelje dobro poznati.
– Jedan deo mladih i dalje radi „na crno” i godinama je nevidljiv za penzijski sistem. S druge strane, sve više omladine počinje da radi tek posle 25. godine, a nekada i posle 30. godine. Kada se taj kasniji početak rada sabere sa godinama za odlazak u penziju, dobijamo kraći očekivani radni vek – kaže Todorović.
On podseća i da su izmene penzijskih propisa dodatno uticale na ovakvu sliku.
– Oni koji su rano počeli da rade i steknu 40 godina staža pre 65. godine plaćaju penale ako žele da se penzionišu. I to je jedan od faktora koji utiče na konačne statističke pokazatelje – navodi on.
Prema njegovim rečima, rešenje nije u pojedinačnim merama, već u dugoročnoj strategiji.
U mnogim zemljama se već razmatra ili primenjuje četvorodnevna radna nedelja. Cilj je da ljudi duže ostanu aktivni, ali i da imaju kvalitetniji život. On smatra da je jedan od problema i neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.
– I dalje insistiramo da deca upisuju gimnazije, a ako posle toga ne nastave studije, često nisu spremna za tržište rada i moraju na dodatne prekvalifikacije. Istovremeno, imamo situaciju da se školovanje nedovoljno vrednuje kroz zarade, pa mladi sve kasnije ulaze u svet rada. Sve su to faktori koji se na kraju odražavaju i na očekivani radni vek – zaključuje Todorović.
Prema podacima Evrostata, očekivani radni vek u Evropskoj uniji nastavlja da raste i u odnosu na 2016. godinu duži je za 2,3 godine, dok se kod muškaraca očekuje da u proseku rade 39,5, a žene 35,4 godine.