HBOR žrtvovao dobit da bi zadržao iste kamate poduzetnicima

Bez autora
Dec 14 2010

Hrvatska banka za obnovu i razvitak imala je na kraju trećeg kvartala 2010. godine 6,8 milijardi kuna kapitala, 22,3 milijarde kuna aktive i 115 milijuna kuna dobiti. Očekivana dobit na kraju godine bit će 30 posto niža nego lani, a to je i najavljeno. Unatoč porastu cijene kapitala na međunarodnom tržištu, zadržane su kamatne stope na istoj razini, smatrajući da se mora pomoći gospodarstvu u kriznoj godini. Svjesno se išlo na nižu dobit, a razinu kamata pokušat će zadržati i sljedeće godine. Banka je odobrila 6,07 milijardi kuna kredita, sedam posto više nego u istom razdoblju lani, a dvije milijarde odnose se na model A. U javnosti se stalno govori da se ne kreditira proizvodnja, no čak 86 posto sredstava odobreno je za proizvodne djelatnosti, a svega 14 posto za uslužne. Problem je, međutim, što poduzetnici čak dvije trećine sredstava koriste za spašavanje likvidnosti, a tek trećinu za obrtna sredstva...

HBOR žrtvovao dobit da bi zadržao iste kamate poduzetnicimaHrvatska banka za obnovu i razvitak imala je na kraju trećeg kvartala 2010. godine 6,8 milijardi kuna kapitala, 22,3 milijarde kuna aktive i 115 milijuna kuna dobiti.

- Očekivana dobit na kraju godine bit će 30 posto niža nego lani, a to smo i najavili. Unatoč porastu cijene kapitala na međunarodnom tržištu, zadržali smo kamatne stope na istoj razini, smatrajući da moramo pomoći gospodarstvu u kriznoj godini - poručio je na predstavljanju rezultata poslovanja Anton Kovačev, prvi čovjek HBOR-a.

Svjesno su, kaže, išli na nižu dobit, a razinu kamata pokušat će zadržati i sljedeće godine. Banka je odobrila 6,07 milijardi kuna kredita, sedam posto više nego u istom razdoblju lani, a dvije milijarde odnose se na model A.

- U javnosti se stalno govori da se ne kreditira proizvodnja, no mi smo čak 86 posto sredstava odobrili za proizvodne djelatnosti, a svega 14 posto za uslužne - istaknuo je Kovačev.

Spašavanje likvidnosti

Problem je, međutim, što poduzetnici čak dvije trećine sredstava koriste za spašavanje likvidnosti, a tek trećinu za obrtna sredstva.

- U 2007. je omjer bio obrnut; 70 posto koristilo se za investicije, a 30 posto bila su obrtna sredstva. Nastojat ćemo da se taj omjer opet preokrene - komentirao je čelnik HBOR-a koji je izvoznicima odobrio 70 posto ukupnih sredstava.

Osigurali su 1,8 milijardi kuna izvoza, jednako koliko i u 2009., dok su kroz model A plasirali oko dvije milijarde kuna. Kovačev smatra da nije riječ o beznačajnu iznosu, jer je gospodarstvo prezaduženo i nema previše prostora za nove kredite. Bitno je, kaže, da se cijena kredita prepolovila na prosječnu kamatu od oko pet posto, što je omogućilo preživljavanje tvrtkama i spasilo mnoga radna mjesta.

- U krizi nije logično ići u nove investicije, a bez novih investicija nema izlaska iz krize - iznio je Kovačev paradoks ekonomske stvarnosti.

Udio loših kredita porastao je jedan posto u odnosu na prethodnu godinu, na 4,6 posto. U sljedećoj godini HBOR kreće s dvije nove mjere usmjerene na lakše korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova, kojima će zainteresirani moći pristupiti i preko banaka i izravno. Vjeruju da bi rast kreditiranja u 2011. godini mogao dosegnuti 25 posto, preko raznih investicija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik