Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatska do 2030. želi 250 megavata u baterijama: Potpisano 47 ugovora

- Dio projekata već je završen, dok će preostali biti dovršeni tijekom 2026. godine. Završetkom svih ugovorenih projekata instalirani kapacitet velikih skladišta električne energije u Hrvatskoj povećat će se za ukupno 250 megavatsati, uz ukupnu snagu veću od 100 megavata - navode u resornom ministarstvu koje je investitorima u baterije stavilo na raspolaganje 50 milijuna eura, no potrošeno je oko 30 posto budžeta, piše Jutarnji list.

Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), podsjetimo, predviđa instaliranih 250 megavata baterijskih kapaciteta do 2030., a trenutačno su u radu veliki baterijski sustavi za skladištenje električne energije skromnih 11 megavata instalirane snage. Dio potonjeg kapaciteta je u baterijskoj pohrani HEP-ove sunčane elektrane Vis snage jednog megavata i kapaciteta 1,44 megavatsata.

Zamah u Korlatu

Instaliranjem najavljenog baterijskog sustava u energetskom parku Korlat, HEP-ovi kapaciteti u baterijama, kako su nas izvjestili iz te kompanije, povećat će se 270 posto.

- Na lokaciji Korlat se pripremaju dva projekta sustava za pohranu električne energije. Prvi je sustav kapaciteta oko 300 megavatsati. Trenutačno se analiziraju moguća rješenja i izrađuje projektna dokumentacija. Iduće godine planira se ishoditi građevinska dozvola i pokrenuti postupak nabave za izgradnju. Daljnja dinamika ovisi o dovršetku administrativnih i regulatornih postupaka - navode u HEP-u. Drugi baterijski sustav u Korlatu kapaciteta je 90 megavatsati i, otkrivaju u HEP-u, dio je planiranog proširenja lokacije novom sunčanom elektranom snage 40 megavata.

U HEP-ovom energetskom parku Korlat, koji je u proljeće prošle godine obišla Vladina i delegacije kineskog veleposlanstva u Hrvatskoj (na slici), predviđen je jedan od najvećih domaćih baterijskih sustava.

- Za taj je zahvat izrađeno idejno rješenje. Nadležno ministarstvo zatražilo je izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš, zbog čega se priprema dokumentacija za nabavu te studije. Rok dovršetka se za sada ne može odrediti, jer ovisi o ishodu procjene utjecaja na okoliš i ishođenju potrebnih dozvola - najavljuju u toj državnoj tvrtki.

Plomin i Sukošan

Na pitanje kakvi su srednjoročni planovi HEP-a u pohrani struje, u toj tvrtki, među ostalim, skreću pozornost na sustav kapaciteta 200 megavatsati u sklopu planirane sunčane elektrane Sukošan.

- Za taj je projekt u tijeku postupak nabave za odabir izvođača radova. Projektna dokumentacija priprema se i za sustave za pohranu energije. Na više lokacija postojećih proizvodnih jedinica na kojima postoje odgovarajući priključci na elektroenergetsku mrežu, kao što je TE Plomin, gdje se razmatra mogućnost razvoja baterijskog spremnika kapaciteta do 500 megavatsati. Odluke o daljnjim fazama razvoja pojedinih projekata, kapacitetima i dinamici realizacije donosit će se zasebno za svaki projekt, na temelju tehničko-ekonomskih analiza i studija izvodljivosti, potreba elektroenergetskog sustava, mogućnosti integracije proizvodnje iz obnovljivih izvora energije te uvjeta na tržištima pomoćnih usluga - napominju u HEP-u.

Kada su u pitanju baterijski projekti u razvoju privatnih ulagača tu je, među ostalima, samostojeći baterijski sustav u Šibeniku na području bivše tvornice TLM-a u Ražinama koji razvija tvrtka IE-Energy u suradnji s slovenskom NGEN Grupom, snage 60 megavata i kapaciteta 120 megavatsati. Od planiranih većih baterijskih postrojenja u tijeku je i investicija zagrebačke tvrtke Versolvio u Baranji. Uz pomoć kineskih partnera Versolvio je isplanirao projekt solarne elektrane i baterijskih spremnika u općini Jagodnjak kapaciteta 80 megavata. I Energija projekt u vlasništvu kineskog Norinca i proizvodnjom u jednom od najvećih vjetroparkova u Hrvatskoj kod Senja u poslovnom je izvješću za prošlu godinu otkrila da razmatra ugradnju baterija u svoj vjetropark, no zasad bez iznošenja kapaciteta i drugih performansi baterije.

Rekordna potrošnja

Ukupni zahtjevi investitora u baterijske sustave prema Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS), prema informacijama s tržišta, sežu do 854 megavata ukupne priključne snage u 13 projekata koji su u postupku izrade elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP). Na potonji podatak treba dodati izdanih pet preliminarnih mišljenja za baterijske spremnike ukupne priključne snage 392 megavata te četiri preliminarna mišljenja za hibridna postrojenja s baterijskim spremnikom ukupne priključne snage 503 megavata.

Naši sugovornici iz reda investitora u obnovljivce skreću pozornost na rekordne satne potrošnje električne energije u večernjim satima, kada solari ne mogu zadovoljiti povećanu potražnju.

- Solar se tek počeo značajnije pojavljivati na prijenosnoj mreži. Proizvodnja solarnih elektrana na prijenosnoj mreži bila je pet gigavatsati u 2023., 46 gigavatsati u 2024., a u ovoj godini 168 gigavatsati. Istodobno je razlika prekogranične razmjene, odnosno neto uvoz, iznosila 5059 gigavatsati u 2024. i 5873 gigavatsati u prošloj godini. To pokazuje dvije stvari, solar u nas raste, ali još nije dovoljno velik da promijeni ukupnu sliku sustava, pa Hrvatska i dalje znatno ovisi o uvozu električne energije. Baterije pomažu da se domaća proizvodnja bolje iskoristi i da se smanji potreba za uvozom u večernjim satima kada nema dovoljno električne energije - kažu naši sugovornici. Apeliraju da baterije zbog strateške važnosti za smanjenje uvoza i gubitaka u proizvodnji dobiju važniju ulogu u energetskim planovima države i investicijskim namjerama HOPS-a.

Poljska i Mađarska

Investitori skreću pozornost na primjere iz Poljske i Mađarske koji ilustriraju tempo razvoja baterija u EU. Poljska državna kompanija PGE, navode naši sugovornici, razvija baterijski sustav snage 263 megavata i kapaciteta 900 megavatsati koji se razvija u blizini vjetroelektrana na moru i reverzibilne hidroelektrane. U Mađarskoj Greenvolt razvija samostojeći baterijski sustav Buj snage 99 megavata i kapaciteta 288 megavatsati u sjeveroistočnom dijelu susjedne države.

- Za Hrvatsku pitanje velikih baterijskih sustava nije samo pitanje nove tehnologije. To je pitanje koliko ćemo vlastite energije moći zaista iskoristiti, koliko ćemo ovisiti o uvozu u najskupljim satima i koliko će elektroenergetski sustav biti spreman na sve veće pritiske potrošnje, klime, turizma i novih industrija - ističu naši sugovornici iz reda investitora.

U poticanju ugradnje baterija za skladištenje električne energije država ne gleda samo industriju. U tekućem javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) namijenjenom građanima koji žele uložiti u obnovljive izvore energiju u svojim domovima ugrađena je i opcija sufinanciranja montaže baterijskih sustava. Budžet potonjeg javnog poziva je 38 milijuna eura, a zaprimanje zahtjeva građana zatvoreno je već 48 sati nakon 2. rujna i objave javnog poziva zbog iskorištenosti ponuđenih poticaja. Za baterijske spremnike unutar spomenutog proračuna predviđeno je maksimalnih 11.200 eura po podnositelju zahtjeva, a FZOEU je spreman sufinancirati 50 posto od iznosa investicije uz opciju da udjel Fonda bude 70 posto ako je podnositelj zahtjeva u riziku od energetskog siromaštva. U spomenutom javnom pozivu su i poticaji za ugradnju solara na obiteljske kuće koji su dosad bili najzanimljiviji građanima i najzastupljeniji u poticajima.