
Uzgoj krastavaca često zna biti pravi izazov čak i za iskusne vrtlare.
Duge vriježe šire se po bašti, zauzimaju prostor, plodovi leže na zemlji i brzo propadaju, a stalno vezivanje biljaka oduzima mnogo vremena i energije.
Međutim, posljednjih godina među vrtlarima sve popularnija postaje jednostavna metoda poznata kao „islandski trik“, koja donosi zdravije biljke, uredniju baštu i znatno veći prinos.
U čemu je tajna islandskog trika?
Ova metoda zasniva se na korišćenju povišenih gredica i čvrste mreže postavljene iznad biljaka.
Krastavci prirodno spadaju među penjačice, pa čim razviju prve vitice počinju sami da se hvataju za mrežu i penju prema suncu. Zbog toga nema potrebe za mukotrpnim vezivanjem svake stabljike, stalnim usmjeravanjem biljke i dodatnim održavanjem tokom sezone.
Vrtlar praktično samo usmjeri početni rast, dok biljka kasnije gotovo sav posao obavlja sama.
Manje bolesti i zdraviji plodovi
Jedna od najvećih prednosti ovog sistema jeste bolja cirkulacija vazduha oko biljaka.
Kada listovi i plodovi nisu na zemlji, mnogo brže se suše nakon kiše ili zalivanja, čime se značajno smanjuje rizik od pojave gljivičnih bolesti poput plamenjače.
Flora i fauna
Plodovi ostaju čisti, bez kontakta sa vlažnim tlom, pa nema truljenja, mrlja i propadanja.
Osim toga, krastavci rastu pravilnije i ravnije jer ih ne ometaju prepreke na zemlji.
Lakša berba i više prostora u bašti
Kod klasičnog uzgoja pronalaženje plodova među gustim lišćem često se pretvara u pravi problem.
Sa mrežom i vertikalnim uzgojem berba postaje mnogo jednostavnija. Krastavci vise sa obje strane konstrukcije, jasno su vidljivi i lako dostupni.
Nema više saginjanja, razgrtanja lišća i slučajnog oštećivanja biljaka tokom branja.
Dodatna prednost je i ušteda prostora, jer se biljke šire u visinu umjesto po zemlji, pa bašta izgleda urednije i preglednije.
Vrtlari tvrde da prinos raste i do 60 odsto
Zbog boljeg pristupa sunčevoj svjetlosti i zdravijeg okruženja biljke daju više plodova i rađaju tokom dužeg perioda.
Pojedini vrtlari koji koriste ovu metodu tvrde da su ostvarili i do 60 odsto veći prinos u poređenju sa klasičnim uzgojem krastavaca na zemlji.
Upravo zato islandski trik sve više osvaja ljubitelje baštovanstva koji žele bogatiji urod uz manje truda i održavanja, prenosi Večernji list.