Poslovne vesti - Hrvatska

Izdaci za invalidske mirovine u Hrvatskoj oko 2,7 posto BDP-a

U 2010. godini invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ostvarivalo je 333.367 osoba.

Od toga je 43 posto njih bilo mlađe od 59 godina, od čega je 326.982 korisnika invalidskih mirovina, a kada se oduzmu invalidski umirovljenici Domovinskog rata i HVO-a, invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju lani je koristilo 254.555 umirovljenika. Njihov je broj od 2005. godine do 2010. godine porastao 8 posto, pri čemu se rast posebno bilježi 2008. i 2009. godine, što upućuje na zaključak da je razlog povećanja broja invalidskih umirovljenika u porastu nezaposlenosti.

U zadnjih 10 godina udio prijevremenih starosnih mirovina porastao je, pak, s 3 na 10 posto ukupnog broja umirovljenika. U istom razdoblju broj HRVI-ja se udvostručio, kazala je Marijana Bađun s Instituta za javne financije na okruglom stolu o problemu invalidskih mirovina u Hrvatskoj, koji zajednički organiziraju Institut i časopis Banka.

Inače, izdaci za invalidske mirovine u Hrvatskoj kreću se oko 2,7 posto BDP-a i po tome trošimo nešto više od EU-ova prosjeka (2,1), no izdaci za starosne mirovine kod nas kreću se oko 7,3, a u EU oko 11,1 posto, kazala je Ljiljana Marušić, savjetnica u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Upozorila je da pri tome valja voditi računa o razlikama u načinu ostvarivanja prava u različitim zemljama, pa statistika nije uvijek do kraja usporediva. Po dijagnozama koje su temelj za odlazak u invalidsku mirovinu ne razlikujemo se bitno od EU-ova prosjeka, no Hrvatska tek treba uspostaviti jedinstveno tijelo vještačenja i jedinstveni registar bolesti na temelju kojeg će se to uspoređivati.

Početkom lipnja u Sloveniji bi se mogao održati referendum o primjeni novog zakona o mirovinskom osiguranju, koji predviđa povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu za žene i muškarce i uvodi obveznu granicu od 43 godine staža za muškarce, odnosno 41 godinu staža za žene za punu mirovinu. Prema simulacijama, to bi povećalo dob u kojoj se odlazi u mirovinu za približno tri godine, a nova mirovina računala bi se na temelju 27, a ne više plaća tijekom 18 godina staža i mirovine bi se ubuduće usklađivale po formuli koja kombinira troškove života i rast plaća, a ne više samo prema plaćama. Prema riječima Mitje Čoka i Jože Sambta, profesora na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, istraživanja pokazuju da bi starosne mirovine slijedom tih promjena u Sloveniji mogle porasti 18 posto, no većina građana u istraživanjima kaže da ih na referendumu ne bi prihvatila.