
Veštačka inteligencija, roboti i virtuelna realnost u narednoj deceniji mogli bi iz temelja da promene način na koji porodice provode vreme zajedno.
Od VI priča za laku noć do robota-pratilaca i virtuelnih porodičnih putovanja – tehnologija sve više ulazi u svakodnevni porodični život, donoseći i nove mogućnosti, ali i nove rizike.
Prema globalnom istraživanju koje je sproveo istraživački centar kompanije „Kasperski”, čak 81 odsto ispitanika smatra da će digitalizacija u narednih deset godina značajno promeniti zajedničke porodične aktivnosti. Umesto klasičnih okupljanja, sve više interakcija odvijaće se uz pomoć digitalnih alata, što već sada dovodi do novih navika i rituala u domaćinstvima.
Skoro polovina ispitanika (48 odsto) očekuje da će priče za laku noć koje generiše veštačka inteligencija postati uobičajene, a među mlađim odraslim osobama taj procenat prelazi polovinu. Savremene aplikacije već omogućavaju kreiranje personalizovanih priča sa prilagođenim likovima i zapletom, što roditeljima štedi vreme, a deci nudi interaktivno iskustvo. Istovremeno, 31 odsto anketiranih veruje da će se deca sve češće odlučivati za digitalne kućne ljubimce umesto pravih.
Stručnjaci upozoravaju da upotreba alata VI u radu sa decom zahteva dodatan oprez. Roditeljima se savetuje da biraju servise sa jasnim politikama privatnosti, da kontrolišu vreme provedeno pred ekranom i koriste roditeljske kontrole, kao i da sa decom razgovaraju o tome kako veštačka inteligencija funkcioniše. Važno je naglasiti da je veštačka inteligencija alat, a ne zamena za ljudski odnos i komunikaciju.
Istraživanje pokazuje i da 43 odsto ispitanika očekuje da će se porodične proslave sve češće održavati putem video-poziva, dok četvrtina veruje da su moguća i potpuno virtuelna porodična putovanja. Pored toga, isti procenat predviđa da će kućni roboti u budućnosti postati redovni „članovi domaćinstva” – ne samo kao uređaji za čišćenje već i kao pomoćnici, edukatori i digitalni saputnici.
Međutim, svaki novi povezani uređaj u domu predstavlja i potencijalnu bezbednosnu tačku rizika. Zato stručnjaci preporučuju promenu podrazumevanih lozinki, redovno ažuriranje softvera i praćenje uređaja povezanih na kućnu mrežu. Kako pametni dom postaje standard, digitalna bezbednost postaje jedan od ključnih uslova za siguran porodični život u budućnosti – savetuju iz „Kasperskog”.
Iako vizija digitalne porodice budućnosti zvuči kao naučnofantastični scenario, brojni primeri pokazuju da su takve prakse već zaživele u različitim delovima sveta. U SAD, Japanu i više evropskih zemalja već su široko dostupne aplikacije koje uz pomoć veštačke inteligencije kreiraju personalizovane priče za decu – roditelji unose ime deteta, teme i poruke, a sistem generiše i čita priču prilagođenu uzrastu. Takvi alati se sve češće koriste i u ranom učenju jezika i čitanja. Japan je otišao i korak dalje u razvoju digitalnih pratilaca – robotizovani ljubimci i interaktivni kućni roboti već se koriste u porodicama i ustanovama za brigu o starijima. Robotipsi i mali kućni roboti sposobni su da reaguju na glas, prepoznaju članove domaćinstva i vode jednostavnu komunikaciju. U Južnoj Koreji i SAD na tržištu su i uređaji VI namenjeni deci koji pričaju priče, postavljaju pitanja i vode edukativne razgovore.
Virtuelna porodična okupljanja takođe su postala uobičajena praksa. Od pandemije naovamo, veliki broj porodica u Evropi i Americi redovno organizuje rođendane i praznična slavlja putem video-platformi, a deo te prakse se zadržao i nakon povratka u uobičajene uslove. Istovremeno, raste i ponuda vi-ar sadržaja za „virtuelna putovanja” – od obilazaka svetskih muzeja do istorijskih lokaliteta – koje porodice koriste kao zajedničku obrazovnu aktivnost iz svog doma.
Stručnjaci ocenjuju da ovi primeri pokazuju da digitalizacija porodičnog života nije više budući trend, već proces koji je otpočet, uz sve veći značaj bezbednosti podataka i kontrole načina na koji deca koriste nove tehnologije.