Prioriteti će biti visokotehnološka industrija, dobivanje sigurne i održive energije te stvaranje snažne industrije s visokom dodanom vrijednošću. To bi Hrvatskoj trebalo donijeti konkurentnije gospodarstvo i održivi rast.

Ministarstvo gospodarstva predstavilo je Nacionalni plan industrijskog razvoja do 2034. kojim se predviđa rast udjela industrije u ukupnom BDP-u sa sadašnjih 10,5 na 12,5 posto.
Prioriteti će biti visokotehnološka industrija, dobivanje sigurne i održive energije te stvaranje snažne industrije s visokom dodanom vrijednošću. To bi Hrvatskoj trebalo donijeti konkurentnije gospodarstvo i održivi rast.
-
Naš glavni cilj je imati industriju visoke dodane vrijednosti. Mi smo
se u našem Nacionalnom planu orijentirali na prerađivačku industriju. U
njoj se zapošljava jedna šestina ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, generira
preko 80 posto izvoza, rekla je Nera Pavić ravnateljica uprave za industriju Ministarstva gospodarstva.
Naglasila
je kako je prerađivačka industriju u posljednih desetak godina bila
istisnuta od strane usluga, iako je nositelj gospodarstva.
- Želimo izvoznu i konkurentnu industriju, a to znači više ulaganja u tehnologije, više ulaganja u istraživanje i razvoj. Želimo i čistu industriju, jer smo ispod prosjeka EU-a. Cilj nam je i sigurna industrija, u pandemiji smo naučili da moramo biti samodostatni kako bismo mogli odgovoriti na izazove u budućnosti, rekla je Pavić dodajući da će jedan od fokusa biti obrambena industrija.
Ljubo Jurčić, profesor
emeritus Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bivši ministar gospodarstva,
kazao je kako je proizvodnja po radniku u prerađivačkoj industriji oko
25 tisuća eura.
- Što mi trebamo napraviti da dignemo tu
proizvodnju? Imamo li tako obrazovane ljude da mogu ovladati
tehnologiju? Postoji prirodan slijed koji svaka zemlja mora napraviti, a
to je hrana, bez nje nema života. Drugo je energetika, koja je hrana za
strojeve. Treće je sigurnost. Kad bismo mi riješili da budemo
samodostatni u hrani, mi bismo dobrano digli naš BDP. Da bismo u tome
uspjeli, mora biti isplativa proizvodnja, rekao je Jurčić.
Industrijska politika temeljna je politika i ona se ne može prepustiti dokumentu kao prvom i završnom činu, ustvrdio je Jurčić.
- Trebali bi na našim ekonomskim fakultetima imati katedru za industrijsku politiku. Drugo pitanje je u kojim djelatnostima ćete dići dodanu vrijednostima? Što je dosad bila prepreka? Prije toga, koristimo li naše resurse u našu korist na optimalan način? Radimo mostove, ceste, fasade, a ljudi odlaze iz Slavonije jer nema kvalitetnih radnih mjesta, znači nešto nije u redu, rekao je Jurčić.
Dražen Jović,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je kako iskorak u
budućnost i nove tehnologije ne smije biti nauštrb radnika.
-
Podržali smo ovaj Nacionalni plan. Nismo zadovoljni jer mislimo da su
neke stvari otišle preširoko, nisu konkretne, ali ne možemo u startu
biti negativni, idemo sjesti i razgovarati. Moramo uložiti u naše
radnike i oni sigurno mogu odgovoriti na nove tehnologije i nove
izazove, ustvrdio je.
Nacionalni plan industrijskog razvoja do 2034. bit će 30 dana u javnom savjetovanju.