Poslovne vesti - Hrvatska

Kvalitetna, a jeftina: Žetvu pšenice samo rijetki završili u plusu

Također boje se da će hrvatska kvalitetna pšenica ponovno biti izvezena, a k nama doći nekvalitetna iz trećih zemalja.

Dvadesetosmogodišnji Fran Andrej Jalušić iz Ivanovca u Međimurju kombajn je parkirao na gospodarstvu i do jeseni više neće ulaziti u njega. Žetva je bila naporna, urod dobar, ali niska otkupna cijena ne pokriva uloženo.

Primjer kruha i sladoleda

- Sad je oko 160 - 165, neko je dobio 180 na kvalitetu. (...) Cijena je prihvatljiva ali ne za današnja vremena. Jer su nam strojevi poskupjeli 160 posto. Mehanizacija, radna snaga, zemljište - to je sve otišlo od 150 do 250 posto gore. A cijena pšenice je bila kao i pred 15 godina, kaže.

Njegov godinu dana mlađi brat Jura koji također živi od poljoprivrede, nesrazmjer između prodaje i kupnje, slikovito je objasnio na primjeru kruha i sladoleda.

- Žalosno je što vi sad s kilogramom pšenice proizvedete 700 do 800 grama brašna iz kojega oni proizvedu dva kilograma kruha. A vi za našu pšenicu od 20 centi - ne možete kupiti niti jednu četvrtinu kuglice sladoleda, dodaje.

Ove je godine pšenica u našoj zemlji rasla na četiri posto hektara više nego lani. No ratari se boje da će hrvatsko žito ponovno završiti u izvozu, a k nama doći ono iz trećih zemalja, proizvedeno na način koji u Europskoj uniji nije dopušten.

- Pšenica se u Hrvatskoj u prosjeku otkupljuje po cijeni od 170 do 180 eura po toni za četvrtu klasu i uglavnom se izvozi u Italiju. Ratari nisu zadovoljni zaradom te upozoravaju kako su cijene iste kvalitete pšenice na europskim burzama dosegnule 200 eura po toni. Zbog toga je važno ulagati u kvalitetne sorte, jer će se za pšenicu više kvalitete ostvariti i veća cijena. Dodatni doprinos tome dat će i izgradnja novih silosa i skladišnih kapaciteta, za što su osigurana 33 milijuna eura. Bit će namijenjeni malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi urod mogli držati uskladišten do povoljnijih tržišnih uvjeta, smatra predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

O još jednoj hrvatskoj žetvi pšenice koju su samo rijetki završili u plusu govorit će se još kratko. Jer oči ratara već su uvelike uprte u polja kukuruza kojeg suša nesmiljeno uništava.