Zanimljivosti - Bosna i Hercegovina

Dom djela Leonarda da Vinčija i milenijumskih najvećih blaga civilizacije – bio je paralizovan štrajkom upravo onih ljudi zaduženih da dočekaju svijet u svoje galerije, dok su hiljade zaglavljenih i zbunjenih posetilaca, sa kartama u rukama, bile zbijene u nepokretne redove ispod staklene piramide.

- Ovo je kao jauk Mona Lise. Hiljade ljudi čekaju, nema komunikacije, nema objašnjenja. Pretpostavljam da čak i njoj treba slobodan dan - rekao je Kevin Vord (62) iz Milvokija.

Spontani štrajk izbio je jer su službenici galerije, prodavci karata i obezbjeđenje odbili da zauzmu svoja radna mjesta u znak protesta zbog nekontrolisanih gužvi, hroničnog nedostatka zaposlenih i onoga što je jedan sindikat nazvao "neodrživim" uslovima rada. Kristijan Galani, član nacionalne kancelarije sindikata CGT Culture i predstavnik u Louvreu, rekao je za AFP da su radnici Luvra protestovali zbog "prenatrpanosti i "nedostatka zaposlenih".

- U roku od 15 godina izgubili smo oko 200 radnih mjesta sa punim radnim vremenom - požalio se Kristijan Galani.

CNN konstatuje da je Louvre postao simbol globalnog turizma dovedenog do svojih granica. Dok se popularne destinacije od Venecije do Akropolja bore da obuzdaju gužve, najznačajniji muzej na svetu, koji posjećuju milioni, dostiže sopstvenu tačku preloma. Pozlaćeni dvorac ne može da izdrži sopstvenu popularnost.

Samo dan ranije koordinisani antituristički protesti su zahvatili južnu Evropu, prenosi Ekapija. Hiljade ljudi su se okupile na Majorci, u Veneciji, Lisabonu i šire, osuđujući ekonomski model za koji kažu da istiskuje lokalno stanovništvo i narušava gradski život. U Barseloni su aktivisti prskali turiste vodenim pištoljima – teatralni pokušaj da se "ohladi" rastući turizam.

Associated press podsjeća da se rijetko dešava da Louvre zatvori svoja vrata. Dešavalo se to tokom rata, tokom pandemije i u nekoliko štrajkova – uključujući spontane štrajkove zbog prenatrpanosti 2019. i strahove za bezbjednost 2013. Ali rijetko se to dešavalo tako iznenada, bez upozorenja i pred očima gomile posjetilaca.

Sve ovo se dešava samo nekoliko mjeseci nakon što je predsjednik Emmanuel Macron predstavio sveobuhvatni, decenijski plan za spasavanje Louvre. Naime direktorica Louvrea Laurent de Carr upozorila je u januaru da dijelovi zgrade "više nisu vodootporni", da temperaturne fluktuacije ugrožavaju neprocjenjiva umjetnička dela i da su čak i osnovne potrebe posjetilaca – hrana, toaleti, signalizacija – daleko ispod međunarodnih standarda. Kao odgovor predsjednik Macron je najavio kolosalni projekat renoviranja, čije troškove procjenjuju čak na oko 700 do 800 mil EUR, tokom deset godina. Nazvan "Nova renesansa Louvre", projekat uključuje novi ulaz do 2031. godine kako bi se smanjila gužva oko staklene piramide, kao i druge novitete.

Jedan od ključnih problema je i gužva koja se stvara oko Mona Lize –portreta iz 16. veka koji privlači savremenu publiku više kao susret sa poznatim ličnostima nego kao umjetničko iskustvo. Kao što je opisao Dži-Hjun Park (28), koji je u Pariz stigao iz Seula - Ne vidite sliku. Vidite telefone. Vidite laktove. Osećate vrućinu. A onda vas izbace napolje.

Naime, oko 20.000 ljudi dnevno posjeti najveću prostoriju muzeja samo da bi napravili selfi sa čuvenom Mona Lizom Leonarda da Vinchija iza zaštitnog stakla. Prostorija je uvijek toliko pretrpana da mnogi i ne pogledaju remek-djela Ticijana i Veronezea koja okružuju čuvenu Da Vinčijevu sliku.

Institucija je generalno ograničena na dnevni kapacitet od 30.000 posjetilaca, a Luvr je 2024. godine posjetilo gotovo devet miliona ljudi. Čak i sa dnevnim ograničenjem od 30.000 posjetilaca, osoblje kaže da je iskustvo postalo svakodnevni test izdržljivosti, sa premalo mjesta za odmor, ograničenim kupatilima i ljetnjom vrućinom koju pojačava efekat staklene bašte piramide, prenosi AFP.

Macronov plan renoviranja obećava rješenje. Mona Lisa će konačno dobiti svoju posebnu prostoriju, dostupnu uz vremenski ograničenu kartu.

- Uslovi izlaganja, objašnjenja i prezentacije biće u skladu sa onim što Mona Liza zaslužuje - rekao je Macron u januaru.

Međutim, radnici Louvrea nazivaju ovo kompletno obećanje licemernim i kažu da plan renoviranja od 700 do 800 mil EUR prikriva dublju krizu. Dok Macron ulaže u nove ulaze i izložbeni prostor, godišnje operativne subvencije Louvrea od francuske države su se smanjile za više od 20% u posljednjoj deceniji – čak i dok je broj posjetilaca rastao. Finansijska ulaganja države su sve gora sa svakom godinom koja prolazi, potvrdila je za AP Sara Sefijan iz sindikata CGT Culture.

Očekuje se da će kompletan plan renoviranja biti finansiran prihodima od ulaznica, privatnim donacijama, državnim sredstvima i naknadama za licenciranje od strane filijale Louvrea u Abu Dhabiju, kao i da će cijene ulaznica za turiste van EU porasti kasnije ove godine.

Za razliku od drugih značajnih lokaliteta u Parizu, poput katedrale Notre Dam ili muzeja Centar Pompidu, koji se trenutno restauriraju uz podršku vlade, Louvre ostaje zaglavljen u neizvjesnosti – nije u potpunosti finansiran niti je u potpunosti funkcionalan.

Macron je obećao bezbjedniji i moderniji muzej do kraja decenije, ali radnicima Louvrea ta obećana budućnost djeluje daleko. Ne mogu da čekaju šest godina na pomoć, jer njihovi timovi su sada pod pritiskom. Oni tvrde da su njihove potrebe hitnije od bilo kog desetogodišnjeg plana, a do tada najveće kulturno blago Francuske – i milioni koji se okupljaju da ga vide – ostaju zarobljeni između pukotina, konstatuje AP.