
Pred hrvatskim vinarima nova je europska vinska omotnica vrijedna gotovo milijun eura. Uz nabavu strojeva i opremanje vinarija, potiču se krčenje ekonomski neisplativih nasada te sadnja novih sorti traženih na tržištu.
Sadnja jednog hektara vinograda danas stoji od 40 do 50 tisuća eura, a
proizvođačima grožđa i vina osigurano je 75 posto povrata uloženog
novca.
Hrvoje Pavlović iz Češljakovaca nakon
berbe će raskrčiti nasad crvenih vinskih sorti koje su zbog starosti i
slabijeg zanimanja tržišta postale neisplative. Zamijenit će ih gušćim
nasadom klonova graševine otpornih na bolesti i sve izraženije klimatske
ekstreme.
– Ići ćemo na gušći nasad kako bismo po jedinici površine imali više trsova, što će na kraju rezultirati kvalitetnijom sirovinom, rekao je Pavlović.
Na pet i pol hektara u Mitrovcu mlada, tek posađena loza sivog pinota, muškata i graševine dobro podnosi vrućinu.
–
Posadili smo 27 tisuća loza i sve su to klonovi kutjevačke graševine.
Podijelili smo ih na četiri jednaka dijela i pratimo kako se ponašaju,
kazao je Petar Lukić.
Ivan Grgić iz Kutjeva ističe da je potpora, s obzirom na visoke troškove sadnje, velik poticaj proizvođačima.
–
Kada uzmete u obzir da je cijena sadnje danas od 40 do 50 tisuća eura
po hektaru, radi se uistinu o novcu koji vam daje vjetar u leđa – rekao
je.
Vinarima je na raspolaganju i mjera ulaganja u vinarije i obradu vinograda. Maja Perak iz Kutjeva iskoristila ju je za kupnju nove preše za grožđe i strojeva za obradu vinograda.
–
Povrat iz europskih fondova iznosi čak 80 posto, što nam jako puno
znači i velika je injekcija proizvodnji, istaknula je Perak.
Iz prošle vinske omotnice zbog složene je procedure povučeno malo novca, pa nova tranša donosi priliku za popravak. Hrvatska je u proteklih deset godina zbog zapuštanja izgubila više od sedam tisuća vinorodnih hektara, a nove mjere prilika su da se oni barem djelomično obnove.