Prihodi crnogorskog budžeta iznosili su u martu 90,7 miliona eura, dok je državni dug iznosio 1,28 milijardi eura, što je 40,4 odsto bruto domaćeg proizvoda. Prihodi su u odnosu na isti period prošle godine veći 3,1 odsto, dok su u odnosu na planirane zabilježili rast od 1,3 procenata. Iako je došlo do rasta prihoda i dalje se bilježi trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji. Na kraju marta unutrašnji dug iznosio je 381,9 miliona eura, odnosno 12 odsto BDP-a. Spoljni dug je dostigao 899,2 miliona eura, odnosno 28,4 odsto BDP-a. U odnosu na februar dug je veći 22,7 miliona eura. Na rast duga uticalo je preuzimanje izdatih domaćih garancija u iznosu od 17,8 miliona eura, kao i povećanje kratkoročnih državnih zapisa u iznosu od oko osam miliona eura.
Prihodi crnogorskog budžeta iznosili su u martu 90,7 miliona eura, dok je državni dug iznosio 1,28 milijardi eura, što je 40,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, najnoviji su podaci Ministarstva finansija.
Prihodi su u odnosu na isti period prošle godine veći 3,1 odsto, dok su u odnosu na planirane zabilježili rast od 1,3 procenata.
- Iako je došlo do rasta prihoda i dalje se bilježi trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji - dodali su iz Ministarstva finansija.
Dug
Na kraju marta unutrašnji dug iznosio je 381,9 miliona eura, odnosno 12 odsto BDP-a. Spoljni dug je dostigao 899,2 miliona eura, odnosno 28,4 odsto BDP-a. U odnosu na februar dug je veći 22,7 miliona eura. Na rast duga uticalo je preuzimanje izdatih domaćih garancija u iznosu od 17,8 miliona eura, kao i povećanje kratkoročnih državnih zapisa u iznosu od oko osam miliona eura.
Iz Ministarstva dodaju da su državni depoziti na kraju prvog kvartala bili 99,01 milion eura, uključujući i 38,47 hiljada unci zlata, tako da je neto iznos državnog duga oko 37,29 odsto BDP-a. Depoziti su niži nego u februaru 16 miliona eura, precizirali su iz Ministarstva finansija.
Naplata
Naplata poreskih prihoda ostvarena je u iznosu od 86,11 miliona eura, od čega je naplata direktnih poreza iznosila 45,35 miliona, a indirektnih 40,76 miliona. Naplata neporeskih prihoda iznosila je 4,6 miliona eura. Veće ostvarenje od plana ostvareno je kod poreza na dohodak fizičkih lica u iznosu od 7,33 miliona eura ili 5,4 odsto više i ukupnih doprinosa u iznosu od 34,17 miliona eura, što je za petinu bolje od planiranih.
„Do rasta navedenih prihoda u martu je došlo zbog plaćanja februarskih i martovskih doprinosa na zarade koje se plaćaju iz budžeta. U februaru smo usljed tog prelivanja imali manje ostvarenje prihoda po tom osnovu“, objasnili su iz Ministarstva.
Bolja je ove godine i naplata akciza koja je veća je u odnosu na prošlu godinu 5,4 odsto i iznosi 7,82 miliona eura. Povećanje je, kako se objašnjava, nastalo zbog izmjene strukture akciza u odnosu na prošlu godinu, kao i zbog drugačije tehnike plaćanja.
- Niže ostvarenje od plana zabilježeno je kod akciza, 15,6 odsto ispod plana, poreza na dobit preduzeća, 12 odsto, poreza na dodatu vrijednost 5,7 odsto i carina 4,7 odsto. Do niže naplate prihoda došlo je zbog povećanja poreskog duga - dodali su iz Ministarstva.
Izdaci
Izdaci budžeta u martu procijenjeni su na 108,13 miliona eura ili 3,39 odsto BDP. Rashodi su manji u odnosu na isti period prošle godine 5,7 odsto, zbog povećanja troškova iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i socijalne zaštite.
Najveće izdatke čine oni za bruto zarade 40,6 miliona eura, za penzije 30,1 milion i transfera institucijama 7,1 milion eura. Iz Ministarsva su dodali da je kapitalni budžet u martu iznosio 2,09 miliona eura. Deficit budžeta u prošlom mjesecu iznosio je 17,42 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine ostvaren deficit od 27,1 milion eura.
Garancije
Ukupan iznos garancija na kraju marta je bio 359,51 milion eura odnosno 11,3 odsto BDP-a. Iznos garancija u odnosu na februar pao je za 17,8 miliona EUR.
Prema podacima Ministarstva, ukupan iznos povučenih ino garancija Crne Gore iznosi 335,14 miliona eura ili 10,6 odsto BDP-a, dok garancije izdate za kredite kod domaćih banaka iznose 24,37 miliona EUR, odnosno 0,7 odsto BDP-a-, saopštili su iz Ministarstva.