Poslovne vesti - Slovenija

Slovenska ekonomija se hladi, rast ove godine ispod prosjeka EU

„Volumen gospodarstva u Sloveniji bio je donekle sličan onome u prvoj polovici prošle godine. Ako pogledamo situaciju na razini EU-27, europsko gospodarstvo u ovom je trenutku bilo veće za 1,6 posto. Ne možemo biti zadovoljni tim trendovima niti ovim oporavkom u drugom tromjesečju. Međutim, moramo naglasiti da je došlo do blage pozitivne korekcije pada u prvom tromjesečju, koji je zapravo bio nešto niži od prve procjene, ali ta je korekcija bila stvarno vrlo mala“, naglasio je Bojan Ivanc, glavni ekonomist i voditelj Analitičke službe Gospodarske komore.

Istaknuo je da je, prema trenutno objavljenim podacima Eurostata, Slovenija bila na 17. mjestu među 19 europskih zemalja po dinamici gospodarskog rasta u prvoj polovici godine. Jedina svijetla točka, rekao je, bio je rast potrošnje kućanstava, koji je iznosio dva posto, ali s druge strane, prosječne neto plaće porasle su za više od četiri posto.

„Razočarava ne samo pad izvoza robe, koji je iznosio oko jedan posto, već i smanjenje suficita u uslugama. Govorimo o suficitu između izvoza i uvoza usluga, jer se smanjuje suficit u građevinarstvu, financijskim, ICT uslugama, a i u putovanjima. S druge strane, zabilježen je i veći deficit u naknadama za korištenje intelektualnog vlasništva, ali s druge strane, to je donekle ublaženo većim suficitom u transportnim uslugama i uslugama robe u vlasništvu drugih osoba, što je na neki način rezultat aktivnosti velike farmaceutske grupe u regiji“, rekao je glavni analitičar Gospodarske komore, naglašavajući da je pad dodane vrijednosti u proizvodnji i građevinarstvu bio ključni doprinos stagnaciji BDP-a u prvoj polovici godine.

Gospodarska komora također je revidirala svoju prognozu gospodarskog rasta u Sloveniji, koja je u početku iznosila 1,8 posto na godišnjoj razini. „S obzirom na to da su već poznati podaci za prvu polovicu godine, koji ukazuju na gospodarsku stagnaciju, onda čak i uzimajući u obzir vrlo dobra očekivanja za bolju polovicu godine, teško nam je vidjeti gospodarski rast veći od jedan posto ove godine. Ako gledamo na razinu EU, vrlo vjerojatno će biti veći, vjerojatno između 1,3 i 1,4 posto. To znači da će ove godine gospodarski rast u EU-27 vrlo vjerojatno prvi put nakon dugo vremena biti veći nego na slovenskoj razini“, najavio je Ivanc.

Ivanc je također istaknuo pad industrijske proizvodnje u prerađivačkoj industriji. U prvoj polovici godine međugodišnji pad iznosio je 1,8 posto, a Slovenija se po trendovima industrijske proizvodnje nalazila u donjoj trećini zemalja članica EU.

Prema njegovim riječima, pad proizvodnje metalnih i elektroničkih proizvoda, kao i motornih vozila, prikolica i zrakoplova, iznenađujuće je visok. Negativni trendovi postoje i u nekim drugim sektorima. Ivanc je također istaknuo da, s obzirom na trenutne globalne trendove, slovensko gospodarstvo gubi tržišne udjele u robi u Europi, što bi statistika mogla pokazati još više u nadolazećim tromjesečjima i godinama.

Tržište rada se također hladi. U svibnju je bilo otprilike pola posto manje radnih mjesta nego u svibnju prošle godine. U prvih pet mjeseci u privatnom sektoru bilo je prosječno 5800 manje radnih mjesta, uglavnom u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, dok je broj radnih mjesta u javnom sektoru bio 2300 veći.

Osim toga, u drugom tromjesečju bilo je manje od 17 000 slobodnih radnih mjesta, što je najmanje od prvog tromjesečja 2021. i 18 posto manje od petogodišnjeg prosjeka.

Izvršni direktor GZS-a Mitja Gorenšček upozorio je da bi, s obzirom na podatke o gospodarskom rastu i padu industrijske proizvodnje, "u zemlji trebale zvoniti sve uzbune i da bi vlada trebala pripremiti mjere za sanaciju ove situacije".

Podsjetio je i da je GZS u prošlosti, primjerice prije otprilike dvije godine tijekom mini-porezne reforme, vladi dao nekoliko konkretnih prijedloga o tome kako rasteretiti troškove rada u slovenskom gospodarstvu, „ali nažalost stvari nisu išle u smjeru koji smo predložili, upravo suprotno.“ Gorenšček je naveo da slovenski porezni klin trenutno iznosi 46,6 posto, a u zakonodavnom postupku je i zakon o dodatnoj stopi doprinosa za zdravstvo, što govori o dodatnom mogućem povećanju poreznog klina, što je svakako nepovoljno za slovensko tržište rada. Prema njegovim riječima, to smanjuje potrošački potencijal slovenskih građana, što se već osjeća u slabom rastu potrošnje kućanstava.

„Slovenija ima jednu od najviših stopa inflacije, posebno inflacije hrane, što je i posljedica povećanja reguliranih dijelova cijena, tj. trošarina i drugih poreza. To preusmjerava potrošnju slovenskih kućanstava u inozemstvo i smanjuje potrošnju stranaca u Sloveniji. U prvoj polovici godine potrošnja Slovenaca u inozemstvu porasla je za čak 85 milijuna eura, dok je potrošnja stranaca u Sloveniji porasla za samo 64 milijuna eura“, objasnio je izvršni direktor Gospodarske komore te podsjetio da će izmjena zakona o ugostiteljstvu, koja ograničava najam turističkih objekata, rezultirati manjim brojem noćenja u Sloveniji i posljedično manjom potrošnjom i roba i usluga.

U vezi s lošim rezultatima u građevinskoj industriji, Gorenšček je istaknuo slabu apsorpciju europskih kohezijskih fondova i zakon o prekograničnom pružanju usluga.

"Ta se djelatnost znatno smanjila nakon donošenja ovog zakona, jer slovenska poduzeća imaju neravnopravan ili nekonkurentan položaj na tržištu u usporedbi s drugim poduzećima koja obavljaju istu djelatnost“, objasnio je.

Gorenšček je podsjetio na izjave predstavnika vlade da ljude stavljaju na prvo mjesto. Budući da privatni sektor nudi oko 700.000 radnih mjesta, o kojima ovise zaposlenici i članovi njihovih obitelji, vlada prvo mora osigurati snažno gospodarstvo. „Da bi vlada mogla pomoći“ „Da bi bila osjetljiva na socijalno ugrožene, prvo mora… osigurati snažno gospodarstvo, jer snažno gospodarstvo je temelj standarda u Republici Sloveniji“, dodao je.