
U gradovima, pa i manjim sredinama, proteklih godina primetna je ekspanzija izgradnje zgrada, od takozvanih urbanih vila do stambenih kompleksa. Iako logika govori da što je veća konkurencija i količina stanova veća, cena bi trebalo da bude manja, u praksi nije tako.
Republički geodetski zavod saopštio je da su stanovi ove godine skuplji za pet odsto nego lane, a godišnje bude sklopljeno oko 120 hiljada ugovora o kupoprodaji nekretnine.
Stanovi u Novom Sadu koštaju od dve hiljade do četiri hiljade evra po metru kvadratnom. Razlog za stalni rast cena nekretnina stručnjaci, između ostalog, vide i u inflaciji.
"Ako pogledate cene životnih namirnica koje su se utrostručile, do tog nivoa otišla je i vrednost građevinskog materijala, tako da stanovi samo prate to što se dešava na tržištu", kaže agent za nekretnine Dragan Mitrović.
Ali bez obzira na to što cene rastu, čak i u manjim mestima, potražnja i izgradnja stanova se ne smanjuju. Najčešći kupci su osobe, odnosno porodice koje stiču prvu nekretninu.
"Postoje tu i kupci iz inostranstva, kao i oni koji imaju nameru da stanove iznajmljuju", dodaje Mitrović.
Niko se ne usuđuje da predviđa šta će se dešavati u budućnosti, da li će cene nekretnina i dalje rasti ili možda početi da padaju. A naš sagovornik navodi da je slična situacija i u drugim evropskim zemljama.