Iako je dinarska štednja isplativija od devizne jer su kamate veće i ne plaća se porez na prihode od štednje, 90 odsto građana opredeljuje se ipak za štednju u evrima. Krajem jula štednja u domaćoj valuti iznosila je oko 200 milijardi dinara, dok je devizna dostigla gotovo 16 milijardi evra, navodi se u poslednjem izveštaju Narodne banke Srbije.
Štednja u dinarima je ne samo isplativija za građane, ona je i korisnija za domaći finansijski sistem, ukazuje broker Branislav Jorgić.
Jorgić je za RTS rekao da je za to potrebna štednja u domaćoj valuti na duži rok, ali i da se ispune drugi uslovi. Prema njegovim rečima, iako je dinarska štednja isplativija, ona čini tek deseti deo ukupne štednje, jer, kako smatra, kod građana u tom pogledu u velikoj meri još uvek postoji uzdržanost zbog iskustva sa inflacijom devedesetih godina.
Uprkos prisutnim neizvesnostima, štednja stanovništva nastavila je da raste i u 2025. godini, a dinarska štednja je u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi dinara, odnosno za 2,4 odsto i krajem jula premašila je 200 milijardi dinara, objavila je nedavno Narodna banka Srbije.
Prema tom izveštaju, rast je zabeležila i devizna štednja i to za 313 miliona evra ili dva odsto, i dostigla je gotovo 16 milijardi evra. U analizi centralne banke o isplativosti dinarske i devizne štednje urađene za period od juna 2012. do juna 2025. godine, ocenjuje se da je u proteklih 13 godina bilo isplativije štedeti u domaćoj valuti bez obzira na rok oročenja štednje.