Stranih turista sve više, ali ko zapravo zarađuje od njih

Bez autora
Nov 16 2026

Da li je stranih turista u Beogradu i Srbiji manje nego prethodnih godina ili se samo promenio način na koji putuju, borave i troše novac?

Iako utisak o poseti stranih gostiju može biti različit od jednog do drugog ugostitelja, zvanični podaci pokazuju da turistički promet raste, a sa njim i devizni priliv od turizma. Ipak, ostaje pitanje da li bolje statističke rezultate podjednako osećaju svi učesnici turističkog tržišta.

Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih devet meseci ove godine u Srbiji je zabeležen 1.916.401 dolazak stranih turista, što je za 6,4 odsto više nego u istom periodu 2025. godine. U Beogradu je registrovano 1.045.619 dolazaka stranaca, takođe za 6,4 odsto više nego lane. To znači da se više od polovine svih registrovanih dolazaka stranih turista u Srbiju i dalje ostvaruje u glavnom gradu.

Međutim, posebno je zanimljivo što povećanje broja turista prati i rast deviznog priliva. Prema podacima Narodne banke Srbije, koje je objavilo Ministarstvo turizma i omladine, u prvih osam meseci ove godine devizni priliv od turizma iznosio je 1,955 milijardi evra, što je za šest odsto više nego u istom periodu prošle godine. Samo tokom avgusta ostvaren je priliv od 336 miliona evra, za petinu veći nego u avgustu 2025. Ipak, devizni priliv ne pokazuje kako je turistička potrošnja raspoređena između hotela, restorana, prevoznika, trgovine i drugih usluga. Zato rast turističkih prihoda na nivou države ne mora nužno da znači i bolje poslovanje svakog pojedinačnog ugostitelja.

Jedan od mogućih razloga za različite rezultate na tržištu jeste i sve veća ponuda privatnog smeštaja. Prema procenama koje su objavljene krajem leta, u Beogradu se za kratkoročni boravak izdaje između 5.000 i 8.000 stanova, dok je u Srbiji registrovano oko 16.000 stanova za ovu namenu. Ovakav vid smeštaja predstavlja značajnu konkurenciju tradicionalnim hotelima, posebno za turiste koji dolaze individualno, porodično ili na više dana. Ukoliko veći broj turista bira apartmane umesto hotela, moguće je da ukupan broj noćenja raste, a da pojedini hoteli ne beleže isti tempo povećanja popunjenosti.

Promenila se i struktura stranih gostiju. Prema podacima Turističke organizacije Srbije, najviše noćenja u prvih devet meseci ostvarili su turisti iz Rusije, čak 538.776, što je za 31 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Slede gosti iz Turske, Bosne i Hercegovine, Kine i Nemačke.

Važno je utvrditi koliko novca ostavljaju, koliko dugo borave, koje usluge koriste i da li se rast turističkog prometa pretvara u veću zaradu domaće privrede. Zasad je izvesno da Srbija, barem prema zvaničnoj statistici, ne gubi strane turiste. Naprotiv, njihov broj raste, a rastu i devizni prihodi. Ostaje pitanje ko od tog rasta najviše zarađuje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik