
Tržište nekretnina u Hrvatskoj ulazi u razdoblje snažnijeg regulatornog i stručnog razvoja, s naglaskom na veću transparentnost, profesionalizaciju posredničke djelatnosti te zaštitu potrošača.
U fokusu su izmjene
zakonodavnog okvira te provedba Nacionalnog plana stambene politike
usmjerenog na priuštivo stanovanje i razvoj dugoročnog najma, istaknuto
je na 41. Forumu nekretnina koji se održava u Šibeniku u organizaciji
Hrvatske gospodarske komore i Udruženja poslovanja nekretninama HGK. Na Forumu je naglašena važnost kontinuiranog razvoja posredničke
struke - od osnivanja Udruženja i prvog Foruma 1996. godine, preko
donošenja Zakona o posredovanju u prometu nekretninama, do izazova s
kojima se sektor danas suočava u uvjetima tržišnih i regulatornih
promjena. U suradnji s nadležnim ministarstvima, HGK i Udruženje aktivno
sudjeluju u reguliranju tržišta posredovanja u prometu nekretnina te
oblikovanju propisa koji uređuju ovaj sektor. Za posredničku struku
osobito su važne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretnina,
koje će osigurati veću transparentnost poslovanja agencija, a njihovo se
usvajanje očekuje do kraja ove godine. "Izmjene Zakona jasnije uređuju pravila poslovanja na tržištu koje je
danas znatno kompleksnije nego prije. Zakon jasno razlikuje legalne i
etične posrednike koji rade u skladu sa zakonom, od onih koji posluju
izvan zakonskog okvira, čime se štiti većina agencija koje već posluju
zakonito. Cilj nam je uključiti što veći broj posrednika u rad
Udruženja, kontinuirano podizati kvalitetu i profesionalnost usluga te
time izravno doprinositi transparentnosti tržišta nekretnina, održivom
razvoju stanovanja u Hrvatskoj i zaštiti potrošača", istaknula je Maja
Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK. U Registar posrednika u prometu nekretnina HGK trenutno je upisano
1.466 posrednika, što predstavlja rast od 8,7 posto u odnosu na isto
razdoblje prošle godine, dok je u Imenik agenata u prometu nekretnina
HGK upisano 5.073 agenata ili 9,3 posto više nego prethodne godine. Statistički podaci potvrđuju pad broja transakcija na tržištu
nekretnina u prošloj godini, pri čemu je smanjenje aktivnosti vidljivo u
svim glavnim segmentima tržišta. U odnosu na 2024., u prošloj godini
promet nekretninama u prosjeku je pao za 13,4 posto. Pad je bio posebno
izražen u priobalju, pa je u pojedinim županijama, poput
Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske, promet pao gotovo za trećinu.
Također, smanjen je broj stranih državljana koji kupuju nekretnine u
Hrvatskoj, osobito kupaca iz zapadne Europe. Gledano u odnosu na ostvareni BDP, kupoprodajne transakcije
nekretnina činile su 8,3 posto BDP-a u 2025. godini, dok je taj udio
2024. godine iznosio 11 posto. Istodobno, nastavljen je rast prosječne cijene četvornog metra
prodanog novog stana, osobito u urbanim i turističkim središtima. U
drugom polugodištu 2025. prosječna cijena novih stanova u Hrvatskoj
dosegnula je 2.885 eura po četvornom metru, dok je u Zagrebu iznosila
3.436 eura. "Tržište usporava već
četvrtu godinu zaredom, što se očituje u rekordnom padu prometa.
Najvažniji razlozi su pretjerani rast cijena, zbog kojeg su mnoge
nekretnine dosegnule nerealne vrijednosti, te nedostatak kvalitetnih i
priuštivih stanova. Nužno je povećati ponudu stambenih nekretnina, prije
svega aktivacijom postojećih praznih nekretnina, ali i stvaranjem novih
kvalitetnih stambenih kapaciteta. Ključnu ulogu u tome imat će država,
ali i lokalna samouprava, kroz sustavniji pristup stambenoj politici",
kazao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja
nekretninama HGK. Tržište nekretnina u 2026. godini i dalje će obilježavati izražena
neravnoteža između ponude i potražnje, najviše u segmentu cjenovno
dostupnih stanova u većim gradovima, ali i usporena dinamika prodaje u
segmentu starogradnje. Kupci će biti oprezniji, a tržište će sve više
razlikovati realno tržišno pozicionirane nekretnine od onih s previsoko
postavljenim traženim cijenama, neke su od poruka s Foruma.