Učešće prosečnih penzija u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa za sve kategorije penzionera na kraju 2024. godine iznosilo je 47 odsto, dok su godinu dana ranije bile na nivou od 44,6 odsto.
Penzije za decembar 2024. godine bile su više nominalno za 27,2 odsto, a realno za 22 odsto u odnosu na decembar 2023. godine.
Najnovija statistika Fonda PIO pokazuje da je do porasta učešće prosečnih penzija u prosečnoj zaradi došlo čak i kod poljoprivrednih penzionera koji inače imaju najniža primanja, pa su i oni završili prošlu godinu sa učešćem od oko 20,3 odsto, a pre godinu dana su bile 19,2. I kod samostalaca statistička kriva beleži rast, pa su njihove penzije u prosečnoj zaradi za 2024. bile na nivou od 43,9 odsto, dok su godinu ranije završile sa 41,9 odsto.
Statistika potvrđuje da je i učešće prosečnih penzija u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa i kod zaposlenih veće nego što su bile i iznosilo je 49,8 odsto, a godinu pre 47,3. Podaci takođe pokazuju da je prosečna zarada bez poreza i doprinosa na kraju prošle godine iznosila za zaposlene 98.143 dinara, a penzija 48.855, za samostalne delatnosti 98.145, a penzije – 43.038, dok je kod zemljoradnika prosečna zarada bila 98.143, a prosečna penzija 19.966 dinara.
Penzioneri očekuju da se učešće njihovih penzija vrati na nivo od oko 50 odsto u prosečnoj zaradi, zbog čega su se u više navrata i konkretnim predlozima obraćali prethodnim ministrima rada, ali odgovor nisu dobili.
Kako se u monografiji „Socijalna sigurnost i budućnost penzionera u Srbiji” autora dr Sanje Paunović i dr Rajka Kosanovića navodi kada je reč o budućem usklađivanju penzija, trebalo bi koristiti podatke o promeni prosečne zarade bez poreza i doprinosa zaposlenih na teritoriji Srbije i promeni potrošačkih cena za period od godinu dana računajući unazad od septembra prethodne kalendarske godine, a ne od juna. Isto tako, da bi se zaustavili negativni trendovi daljeg smanjenja visine penzije, neophodno je zakonom predvideti vanredno usklađivanje u slučaju kada prosečna penzija iz kategorije zaposlenih bude niža od 50 odsto prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa.
Jedan od predloga upućen resornom ministarstvu krajem prošle godine bio je da prosečna penzija do kraja 2027. treba da bude u visini od 55 odsto prosečne zarade, a da bi se to postiglo penzije treba da rastu po stopi od 18 do 22 odsto u naredne dve godine, što je veliko pitanje koliko je realno izvodljivo.