Poslovne vesti - Hrvatska

Većina kućanstava stoji financijski lošije nego lani

Hrvatski građani ne očekuju značajnije poboljšanje financijskih uvjeta, niti su im se oni bitno poboljšali u zadnjih godinu dana, pokazalo je novo polugodišnje istraživanje GfK.

Tek oko sedam posto kućanstava danas ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Oko 41 posto kućanstava smatra da su ostali na istom, a 53 posto da je njihovo sadašnje financijsko stanje lošije nego prije godinu dana. Oko 12 posto kućanstava nada se da će im financijska situacija u sljedećih godinu dana biti barem malo bolja, oko 44 posto smatra da će ostati na istom, ali čak 41 posto njih ocjenjuje da će im biti lošije. Za proteklih godinu dana najlošiju ocjenu dali su ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj (63 posto ih navodi lošiju financijsku situaciju kućanstva). Kod pogleda na financije u sljedećih godinu dana i opet se najviše ističu ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj - 60 posto smatra da će im financije biti lošije.

U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je negdje u sredini između Poljske, gdje iskazuju najveći pozitivni pomak financijske situacije u proteklih godinu dana, i Rumunjske, gdje u najvećoj mjeri procjenjuju da im je bilo (znatno) lošije. Česi se najviše nadaju boljoj financijskoj situaciji u sljedećih godinu dana (približno petina ispitanih), a rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri (57 posto) procjenjuju da će im biti još lošije. Najviše kućanstava koja unatoč lošoj ekonomskoj situaciji mogu nešto štedjeti ima u Češkoj. U Hrvatskoj može štedjeti oko 35 posto kućanstava, s time da je čest slučaj da je riječ upravo o kućanstvima koja su inače opterećena kreditima. Smanjivanje postojeće štednje iskazuju najviše hrvatska i rumunjska kućanstva, dok je zaduživanje daleko najviše u Rumunjskoj.

Više od 40 posto kućanstava u Hrvatskoj smatra da će im sljedećih godinu dana financije biti još lošije. Oko trećina kućanstava iskazuje da će u 2011. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara, dok je takvih bilo četvrtina prije pola godine. Na drugoj strani, većina kućanstava (53 posto) trošit će na trajna dobra isto kao sada ili čak manje.

Najviše se dodatno zadužuju u Lici, Banovini i na Kordunu

U Hrvatskoj se najviše moraju dodatno zaduživati ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (17 posto) te sjevernoj Hrvatskoj (16 posto), a naj manje u Istri i Primorju (7 posto). Istrani i Primorci najviše pak posežu za nagrizanjem postojeće štednje (14 posto). U sjevernoj Hrvatskoj ima najviše kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem (54 posto). Štede pak najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (samo 24 posto), a najviše u Dalmaciji i Slavoniji (oko 40 posto).