
Nakon što je u januaru 2026. godine dostigla približno 5.500 dolara po finoj unci, cena zlata pretrpela je značajnu korekciju i pala na oko 4.100 dolara.
Prema prognozama stručnjaka koje je anketirao „Fajnenšl tajms”, ovaj plemeniti metal mogao bi da dostigne novi istorijski maksimum u narednih 12 do 18 meseci.
Ove prognoze zasnivaju se na očekivanjima da će investitori nastaviti da traže zaštitu od geopolitičke neizvesnosti, tržišnih turbulencija, inflacije i pada cena državnih obveznica. Goldman Saks prognozira cenu od 4.900 dolara po finoj unci do kraja 2026. godine, što je približno 800 dolara iznad trenutnog nivoa.
„Trenutno se nalazimo u fazi akumulacije nakon neočekivane korekcije cene zlata početkom ove godine, do koje je došlo usled jačanja američkog dolara, očekivanja da će kamatne stope ostati visoke duže vreme, kao i realizacije dobiti od strane investitora nakon snažnog rasta cene zlata“, prokomentarisao je Georgi Hristov, direktor „Taveks zlato i srebro“ i ekonomski analitičar.
Dodatnu pažnju perspektivama zlata privukle su izjave predsednika Bundesbanke Joakima Nagela tokom govora u Sorentu, u Italiji. Nagel je izneo argumente u prilog diverzifikaciji aktive banke, odnosno povećanju udela zlata u njenim rezervama. On je istakao da su, iako su rastući prinosi na državne obveznice učinili ove instrumente privlačnijim sa stanovišta prinosa, sve veći nivoi zaduženosti izazvali zabrinutost u pogledu kreditnog rizika.
Iako je investiciono zlato naročito popularno među brojnim centralnim bankama u Aziji i istočnoj Evropi, ovakav stav koji dolazi iz Nemačke ukazuje na potencijalno značajnu promenu politike najvažnije centralne banke u evrozoni.
To je značajno ne samo zato što su nemački centralni bankari poslednji put kupovali zlato pre gotovo 30 godina, već i zato što banka, čak i nakon Drugog svetskog rata, kada je raspolagala viškom američkih dolara, nije pribegavala kupovini zlata, uzimajući u obzir značaj svog ključnog transatlantskog saveznika.
Prema istraživanju Svetskog saveta za zlato, sprovedenom među 74 centralne banke i objavljenom u junu ove godine, 45 odsto ispitanih centralnih banaka navelo je da planira da u narednih godinu dana kupuje dodatne količine zlata. To je najveći procenat od početka sprovođenja istraživanja 2018. godine. Samo jedna centralna banka planira da smanji svoju izloženost ovom plemenitom metalu.