Plan učešća javnih investicija u BDP-u je 7,2 odsto, a realizovano je tek 4,6 procenata. Ovaj podatak koji je nedavno objavila Fondacija za razvoj ekonomske nauke potvrđuje ono što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nekoliko puta ove godine ponovio – da se troši nedovoljno novca za infrastrukturu i ostale javne investicije.
Poslednji put je početkom jula kritikovao ministre da su potrošili svega 28 odsto budžeta na kapitalne investicije. To prema njegovim rečima pokazuje da ministri i direktori javnih preduzeća nisu utrošili novac, jer nisu imali pripremljene projekte i tražili su više para nego što su mogli da potroše.
Međutim, u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje najviše novca ima na raspolaganju za gradnju puteva i pruga kažu da su realizovali 65 odsto ukupnog budžeta, što je procentualno više nego u 2020. godini, kada je 13. novembra realizacija bila 61 odsto.
– Važno je ukazati da plan odliva novca ovog ministarstva po osnovu finansiranja projekata nije „linearan” kao kod većine drugih ministarstava, s obzirom na to da budžetirana sredstva nisu namenjena redovnoj mesečnoj isplati zarada zaposlenih u javnom sektoru, već isplati izvođačima za obavljene radove, koji su u znatnoj meri uslovljeni sezonom i planiranom dinamikom radova – navode iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Ovo naglašavaju, iz razloga što da bi se izvršilo plaćanje, pored završenih radova, potrebno je da nadzor potvrdi privremene ili konačne situacije, kao i da se pripremi dokumentacija potrebna za plaćanje, a koju dostavljaju dobavljači u saradnji sa svojim matičnim kućama i inostranim bankama.
– Zato su kašnjenja sa plaćanjima poslovično nešto veća kod finansiranja iz kredita u odnosu na ona koja se plaćaju iz budžeta. S tim u vezi, napominjemo da se na gotovo svim najznačajnijim projektima radovi izvode prema odobrenoj planskoj i tehničkoj dokumentaciji. Po trenutnoj dinamici sve ukazuje da će opredeljeni novac za finansiranje projekata u nadležnosti ovog ministarstva biti u potpunosti iskorišćena u ovoj godini, odnosno da će svi planirani radovi biti izvršeni – obećavaju iz ministarstva.
Sadašnjim budžetom je za kapitalne projekte izdvojeno 330 milijardi dinara, što je za 36 odsto više nego prošle godine. Najviše projekata odnosi se na saobraćajnu infrastrukturu. Kapitalni rashodi Ministarstva građevinarstva odakle se finansira najveći deo radova izgradnje putne, železničke i druge transportne infrastrukture, beleže snažan rast, za oko 80 odsto u odnosu na 2020 (sa 71 na 128 milijardi dinara). Ta izdvajanja podržana su trostruko višim rashodima za eksproprijaciju zemljišta (17,5 milijardi naspram oko šest milijardi dinara u 2020).
Eksproprijacija predstavlja usko grlo javnih investicija jer se prethodnih godina iz budžeta obično povlačila tek polovina novca predviđenog za ovu namenu.
Prioritet je i izgradnja železničke infrastrukture, a tu su i projekti u oblasti zaštite životne sredine, pre svega izgradnji fabrika za prečišćavanje otpadnih voda i Ministarstvu zaštite životne sredine je opredeljeno 8,3 milijarde dinara.
Najviše novca za gradnju pruga
Najviše novca se izdvaja za izgradnju pruge Beograd–Budimpešta, a tu su i nastavak izgradnje Moravskog koridora, auto-puta Preljina–Požega, brze saobraćajnice Iverak–Lajkovac, auto-puta Ruma–Šabac–Loznica, auto-puta Sremska Rača–Kumin. Ove godine je započeta izgradnja Fruškogorskog koridora, ovih dana bi trebalo da počnu radovi na deonici puta Niš–Merdare.