Aktuelno - Bosna i Hercegovina

Cirkularna ekonomija ključ za oživljavanje sela

Konferencija je okupila više od 70 učesnika iz 12 evropskih zemalja, koji su predstavili primjere kako otpad može postati resurs, a selo mjesto održivog razvoja i inovacija.

Direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) Miodrag Matavulj rekao je za ''Glas Srpske'' da je tema konferencije neobična jer svi pričaju o cirkularnoj ekonomiji, a rijetko se ističe njen značaj za razvoj sela.

- Događaj je bio međunarodnog karaktera i srećni smo što imamo partnere iz 12 zemalja među kojima su BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Bugarska, Slovačka, Češka, Poljska, Albanija i Grčka. Prisustvovali su predstavnici više od 30 organizacija koje se bave ovom tematikom - naveo je Matavulj.

Prema njegovim riječima, konferenciji je prisustvovalo više od 70 učesnika, uglavnom iz šire banjalučke regije, među kojima su bili i predstavnici ministarstava, lokalnih samouprava, akademske zajednice, te nevladinog sektora, a pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Lalić otvorio je konferenciju.

U prvom dijelu konferencije predstavljeni su primjeri dobrih praksi iz svih zemalja, a u drugom su, kroz grupni rad, razmatrane prilike i izazovi u primjeni cirkularne ekonomije u turizmu i ruralnom razvoju.

- Jedan od glavnih problema je nedostatak znanja o tome šta je cirkularna ekonomija i kako se može primjenjivati u ruralnim mjestima. Kroz edukacije smo pokazali da se i materijali koji bi inače bili otpad, kao što su bale slame, mogu koristiti kao kvalitetan građevinski materijal za izgradnju modernih objekata koji su prilagođeni za prirodan, lijep i zdrav život - pojasnio je Matavulj.

Automati sa domaćom hranom

Učesnici iz drugih zemalja spominjali su skraćene lance ishrane pomoću kojih poljoprivrednici svoje proizvode mogu direktno prodati potrošačima.

- U Sloveniji, na primjer, postoje automati na jednoj lokaciji koji čitav dan prodaju domaće proizvode u ekološkim pakovanjima - istakao je Matavulj, te dodao da se uz malo prilagođavanje, svi primjeri iz drugih zemalja mogu primijeniti i kod nas.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta Željko Vaško govorio je o problemu prekomjernog bacanja hrane, pogotovo u ugostiteljstvu.

U okviru konferencije održan je i trodnevni program studijskih posjeta, tokom kojeg su gosti obišli CERD u Krnetama, Zemljoradničku zadrugu ’’Livač“ u Aleksandrovcu koja baštini proizvodnju trapist sira 160 godina, a kao primjere uspješnog razvoja turizma Etno selo ’’Ljubačke doline“ i Rafting centar ’’Kanjon“.

Matavulj je dodao da je održan i sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje je pokazalo interes za program Evropske unije ’’Lider’’, čiji cilj je podrška razvoju ruralnih zajednica koji CERD sa partnerima pokušava uvesti u Republici Srpskoj s ciljem razvoja ruralnih zajednica.

- Ova konferencija bila je jedan u nizu događaja koji radi na proširenju svijesti i edukaciji šire javnosti, ali i stručnije javnosti javnih institucija koje su uključene i koje imaju odgovornost da razvijaju principe cirkularne ekonomije i da na određeni način podrže kroz svoje programe takve aktivnosti - rekao je Matavulj.

Prva živa laboratorija u BiH

Jedna od prvih živih laboratorija (LivingLab) u Bosni i Hercegovini nastala je u okviru međunarodnog projekta koji implementuju Zanatska komora regije Kampanja iz Italije i CERD, a uspostavljena je u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji po jedinstvenoj metodologiji koja omogućuje mladim ljudima da razvijaju svoje ideje uz podršku akademske zajednice i istraživačkih institucija.

- Na konferenciji je potpisan memorandum o razumijevanju kojim je označen početak rada žive laboratorije, a nadamo se i njegovom priključenju evropskoj mreži od oko 150 živih laboratorija - rekao je Matavulj.