Predstavnici Vlade Republike Srpske u toku ove sedmice trebali bi udruženjima poljoprivrednika predstaviti nacrt pravilnika o načinu raspodjele ovogodišnjeg agrarnog budžeta.Za poljoprivredu je namijenjeno 60 miliona KM, što ni u kom slučaju ne zadovoljava interese poljoprivrednika. Povrtlari traže više novca za prodato povrće - plus da se u priču o premijama ubace sve povrtlarske kulture, ali zahtijevaju i da se vrate prošle godine ukinute premije za mehanizaciju, te više novca za izgradnju skladišta jer, pojasnio je predsjednik Udruženja povrtlara Branko Mastilo, sve proizvode nakon berbe ne mogu odmah plasirati na tržište.
Predstavnici Vlade Republike Srpske u toku ove sedmice trebali bi udruženjima poljoprivrednika predstaviti nacrt pravilnika o načinu raspodjele ovogodišnjeg agrarnog budžeta. Za poljoprivredu je namijenjeno 60 miliona KM, što ni u kom slučaju ne zadovoljava interese poljoprivrednika.
Na rubu propasti
Povrtlari traže više novca za prodato povrće - plus da se u priču o premijama ubace sve povrtlarske kulture, ali zahtijevaju i da se vrate prošle godine ukinute premije za mehanizaciju, te više novca za izgradnju skladišta jer, pojasnio je predsjednik Udruženja povrtlara Branko Mastilo, sve proizvode nakon berbe ne mogu odmah plasirati na tržište.
Zahtjeve Vladi uputilo je i Udruženje voćara. Oni ističu da subvencije za ovu granu nisu dovoljne i u Potkozarju mogu rezultirati potpunim prestankom uzgoja voća. Dragoje Dojčinović, voćar iz Potkozarja, ističe da je neophodno vratiti subvencije za nabavku repromaterijala, jer voćari nemaju novac za vraćanje duga dobavljačima.
- Unazad tri godine propali su brojni nasadi, a tako će se bez pomoći Vlade i nastaviti, upozorio je Dojčinović.
Voćari podsjećaju i da Vlada nije ispunila obećanje o subvencijama nabavke zaštitnih mreža u dogovorenom iznosu, što je dodatni teret s kojim se ne mogu nositi. A udruženja poljoprivrednika se uzdaju i u obećanih dodatnih deset miliona KM, koji bi se trebali izdvojiti iz naplate povećanih akciza. I svi smatraju da su njihove grane proizvodnje prioritetne u raspodjeli subvencija i podsticaja.
Ne treba nikom smanjivati podsticaje, ali treba povećavati. Znači, tih 10 miliona o kojim se priča da ćemo dodatno dobiti, mislim da je malo, navodi Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
Dodatnu konfuziju stvorio je i Vladin strateški plan koji za ovu godinu predviđa ukidanje premija za mlijeko i pšenicu. I dok su u Ministarstvu tekst koji je koštao 78.000 maraka stavili ad acta, jer sada tvrde da ipak nema ukidanja - mljekari računaju na isti iznos, plus povećanje za steone junice.
Na sastanku održanom potkraj prošle nedjelje u Vladi RS-a, predstavnicima udruženja poljoprivrednika predstavljen je prijedlog Ministarstva poljoprivrede o načinu raspodjele podsticaja, potvrdio je u razgovoru za Oslobođenje Dojčinović.
- Prvi način bi išao u pravcu da se podsticaji dijele samo po hektaru obradive površine. Ukoliko to ne bude moguće, onda bi se sredstva dijelila i po hektaru i po litri proizvedenog mlijeka, kilogramu voća ili povrća ili po kljunu, odnosno grlu stoke. Nismo zadovoljni sastankom, jer je sazvan nabrzinu i nije nam ostavljeno dovoljno vremena da pripremimo odgovore. Uprkos tome, u ovoj nedjelji najavljeno je objavljivanje nacrta pravilnika i bojim se da se ništa neće bitno izmijeniti ukoliko se nastavi s ranijom praksom kada je najveći dio sredstava od podsticaja, od 50 do 60 posto, bio namijenjen mljekarima, ističe Dojčinović.
Podsjećamo da je do sada sedam miliona išlo za regresirano gorivo, dva i po za voćare, milion i po na pšenicu. Tu su i stočari sa oko dva miliona KM i povrtlari sa tek 300 hiljada maraka.
Vladislav Trifković, načelnik Odjeljenja za poljoprivrednu politiku u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, ipak tvrdi da će se nastojati izbalansirati raspodjela tih sredstava unutar grana poljoprivrede: između mljekara, povrtlara, voćara, ratara i animalne proizvodnje, da bi se pronašlo neko zadovoljavajuće rješenje.
Izborna obećanja
Dojčinović kaže da Vlada nije odustala od najave da bi agrarni budžet mogao biti povećan za deset miliona KM, ali da je bez odgovora ostalo pitanje iz kojih će se izvora novac osigurati.
- Spominjalo se da bi se taj novac trebao osigurati od sredstava koja se prikupe od akciza na gorivo i da bi se trebao podijeliti kroz plavi dizel, a spominjala se i varijanta kako bi se ta sredstva dijelila na osnovu konkursa u kojem bi bili precizirani uslovi ko novac može dobiti. Ali, svi koji smo pratili kako je usvajan novi zakon o povećanju akciza na gorivo, ne znamo kako se to misli realizovati, jer je rečeno da su to sredstva za izgradnju autoputeva. No, nije ovo prvi put da bi poljoprivrednici bili obmanuti. Izborna je godina i svašta se u njoj obećava, samo ne znam da li će takvo nešto dozvoliti MMF, primjećuje Dojčinović.