Poslovno udruženje „Žitounija” optužilo je makedonske vlasti da su nedavno uvedenim merama učinili da uvoz brašna iz Srbije bude „gotovo neisplativ”. Traže da naša zemlja odmah uvede kontramere za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Makedonije.Po novoj proceduri, brašno se iz Srbije šalje u Makedoniju bez makedonskih markica. Tamo se potom skladišti, a tek nakon fitosanitarnog pregleda uvoznik može da trebuje markice i potom ih istakne na proizvod. Međutim, mora i da raspakuje brašno i angažuje ljude. Ova procedura, kako saznajemo, može da potraje i mesec dana.
Poslovno udruženje „Žitounija” optužilo je makedonske vlasti da su nedavno uvedenim merama učinili da uvoz brašna iz Srbije bude „gotovo neisplativ”. Traže da naša zemlja odmah uvede kontramere za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Makedonije.
Po novoj proceduri, brašno se iz Srbije šalje u Makedoniju bez makedonskih markica. Tamo se potom skladišti, a tek nakon fitosanitarnog pregleda uvoznik može da trebuje markice i potom ih istakne na proizvod. Međutim, mora i da raspakuje brašno i angažuje ljude. Ova procedura, kako saznajemo, može da potraje i mesec dana.
– Uvoznicima su time značajno povećani troškovi i posao sa Srbijom postaje ekonomski neisplativ. Realno je očekivati pad izvoza domaćeg brašna – kaže Zdravko Šajatović, predsednik „Žitounije”.
Za domaće proizvođače Makedonija je treće izvozno tržište na koje se godišnje plasira 30.000 do 40.000 tona brašna.
Ovo udruženje podnelo je inicijativu ministru trgovine Rasimu Ljajiću da se makedonskoj strani odmah uvedu slične mere reciprociteta na neke, njima važne proizvode. Predlažu da se izaberu proizvodi koji su pakovani u ambalažu, da se nakon uvoza u Srbiju propiše obaveza skladištenja, raspakivanja i kontrole kvaliteta. Kao i ponovno lepljenje deklaracija i pakovanja, uz obrazloženje da je to uobičajena procedura koja ne stvara dodatne troškove.
Spor oko izvoza brašna u Makedoniju traje već godinama. Početkom 2016. godine „Žitounija” je, takođe, reagovala kada je Makedonija, preko noći, zatražila od naših izvoznika obavezne analize za svaki kamion isporučenog brašna. Te analize izvoznicima su naplaćivane 450 evra, što je tada bilo oko osam odsto od vrednosti isporučenog brašna.
Bili su, takođe, prinuđeni da brašno kontrolišu u dve privatne makedonske laboratorije u vlasništvu privatnih mlinova, što su u „Žitouniji” smatrali drastičnim primerom sukoba interesa. Uvođenjem takvih propisa Makedonija je kršila načela Cefta sporazuma, ali i sporazuma Srbije i Makedonije iz 2012. godine o međusobnom priznavanju sertifikata o kvalitetu koje izdaju ovlašćene laboratorije u državi izvoznici hrane.
– Imamo sporazum, ali on se nažalost ne poštuje. Predložićemo da se primenjuje ili da se pravi novi – kaže Šajatović.
Zaev: Traži se rešenje za spor oko brašna
Makedonski premijer Zoran Zaev izrazio je nadu da će se uskoro pronaći rešenje za spor oko izvoza srpskog brašna u Makedoniju. On je rekao da se očekuje da ministri poljoprivrede Makedonije i Srbije danas razgovaraju o tome, prenosi MIA.
„Gradimo prijateljske i pozitivne odnose sa svim našim susedima. U prošlosti, pronalazili smo rešenja za mnogo teža pitanja i verujem da će se i za ovo pronaći rešenje”, rekao je Zaev odgovarajući na pitanje novinara.
Prema nedavnom pisanju „Politike”, srpsko poslovno udruženje „Žitounija” optužilo je makedonske vlasti da su nedavno uvedenim merama učinile da uvoz brašna iz Srbije bude „gotovo neisplativ”.
Oni su zatražili i da Srbija uvede kontramere na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Makedonije. Za srpske proizvođače, Makedonija je treće izvozno tržište na koje se godišnje plasira 30.000 do 40.000 tona brašna.
U Ministarstvu trgovine su za „Politiku” rekli da su se, preko Cefte, obratili nadležnima u Makedoniji i zatražili objašnjenje oko uvođenja novih mera na uvoz srpskog brašna. List podseća da spor oko izvoza brašna u Makedoniju traje već godinama.