Na adresu Ministarstva trgovine prošle godine stiglo je oko 1.000 prijava potrošača kojima trgovci nisu izdali fiskalni račun. Kako bi ih građani više prijavljivali, moraju da razumeju zašto je važno da reaguju kada se promet ne evidentira preko fiskalne kase.Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj navodi da u ugostiteljskim ili trgovinskim objektima više od polovine građana nikada ne traži fiskalni račun od prodavca koji im ga ne izda. Čak 61 odsto njih kaže da im račun ne treba, 21 odsto navodi da im je neprijatno i da ne žele da ulaze u raspravu, a 18 odsto smatra da država sama treba da vodi računa o tome ko plaća porez, navode u NALED-u.
Na adresu Ministarstva trgovine prošle godine stiglo je oko 1.000 prijava potrošača kojima trgovci nisu izdali fiskalni račun. Kako bi ih građani više prijavljivali, moraju da razumeju zašto je važno da reaguju kada se promet ne evidentira preko fiskalne kase.
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj navodi da u ugostiteljskim ili trgovinskim objektima više od polovine građana nikada ne traži fiskalni račun od prodavca koji im ga ne izda.
"Čak 61 odsto njih kaže da im račun ne treba, 21 odsto navodi da im je neprijatno i da ne žele da ulaze u raspravu, a 18 odsto smatra da država sama treba da vodi računa o tome ko plaća porez", navode u NALED-u.
Naša zakonska obaveza je da uzmemo fiskalni račun i čuvamo ga u krugu od 20 metara od objekta u kome smo trgovali. Međutim, koliko ispunjavamo tu dužnost, država nema uvid. Za više od deset godina nadležna inspekcija, saznajemo, nije uradila nijednu kontrolu.
"Tržišna inspekcija je ustanovila da nema potrebe da radi kontrole kupaca. Nije kažnjavala kupce ako ne poseduju račun, tržišna inspekcija je, pre svega, preduzimala mere prema trgovcu jer je trgovac taj koji se profesionalno bavi delatnošću i ko je dužan da izda račun", ističe Goran Macura iz Ministarstva trgovine.
Problem je što država nije u stanju da sprovodi neke propise koje je sama donela, smatraju upućeni. Objašnjavaju da nema dovoljno inspektora za kontrolu trgovaca, a kamoli kupaca. Kažu da ne treba da čudi ni podatak da bi tek 19 odsto građana prijavilo one koji ne izdaju fiskalni račun.
"Ako je neko na porezu zakinuo državi, recimo, 5.000 dinara i vi zbog toga njemu zatvorite firmu, prosto ste ga doveli u situaciju socijalnog slučaja, a imate velike firme koje milione evra duguju po raznim osnovama, pa čak i poreze i doprinose za svoje radnike, ali i dalje iz nekog drugog interesa oni funkcionišu. Tu ljudi gube veru u državu i zbog toga odobravaju to što je zapravo protivzakonito, što je svakako loše", ukazuje novinar Balkan magazina Zoran Knežević.
Rešenje koje bi olakšalo proveru trgovaca koliko evidentiraju promet može biti i u uvođenju onlajn fiskalnih kasa, smatraju poznavaoci prilika. Kažu da tako više ne bi bilo moguće ni da nam umesto fiskalnog računa izdaju isečak koji izgleda kao fiskalni račun, a nije.
"Prilikom onlajn fiskalizacije vi dobijete jedan kod i možete onlajn putem interneta ili putem mobilnog telefona da napravite upit da vidite da li ste bukvalno pre 15 munuta kupili neki sok na trafici ili niste i da li je ta uplata proknjižena ili nije. Na taj način se zaista povećava efikanost provere da li je poreska uprava naplatila ili nije naplatila svoje prihode", napominje Vladan Atanasijević iz NALED-a.
U Ministarstvu finansija odgovaraju da su formirali radnu grupu koja razmatra pitanje uvođenja onlajn fiskalnih kasa. Procenjuje se da zbog neplaćenih poreskih obaveza državni budžet godišnje izgubi tri milijarde evra.
NALED-ova računica pokazuje da bi za toliki novac svaka opština u Srbiji mogla da dobije jedan novi dom zdravlja, da bismo mogli kompletno da obnovimo i opremimo sve postojeće opšte i specijalne bolnice, nabavimo 200 kola hitne pomoći, 1.000 inkubatora ili 200 digitalnih mamografa i da nam ostane još novca.