Ruski gas sve bliže Srpskoj

Bez autora
Sep 09 2021

Gasifikacija sjevernog dijela Srpske, odnosno izgradnja gasovoda koji bi se priključio na postojeći “Balkanski”, odnosno “Turski tok”, a kojima je planirano da se doprema gas iz Rusije preko Crnog mora do Turske, a zatim i do Bugarske, Srbije i Mađarske, i dalje je jedan od najvećih strateških i ekonomskih ciljeva Srpske.

Poručio je ovo predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima ruske kompanije “Gasprom” u Sankt Peterburgu, navodeći kako je sa ruskim partnerima dogovoreno da do početka realizacije ovog projekta bude usaglašen dokument “mapa puta” o budućim zajedničkim aktivnostima.

Višković je ovom prilikom upoznao predstavnika “Gasproma” Dimitrija Viktoroviča Handoga sa svim aktivnostima koje je Vlada Srpske, ali i preduzeće “Ga­s-Res” do sada uradilo, a prije svega na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa neophodnih za realizaciju ovog projekta, dok se Handog osvrnuo na planove “Gasproma”, pojašnjavajući kako su svi izazovi prevaziđeni, te da se projekat realizuje planiranom dinamikom.

Šef Predstavništva Srpske u Rusiji Duško Perović istakao je za “Glas Srpske” kako su ovi razgovori bili više nego konstruktivni, te da bi pomenuti dokument - “mapa puta”, kojim bi bili definisani naredni koraci dviju strana, mogao da bude potpisan već narednog mjeseca.

- Na ovaj način otvorićemo novo poglavlje, a koje će u konačnici voditi izgradnji kraka ovog gasovoda i kroz RS - rekao je on.   

Prema ranijim procjenama, ako sve bude išlo kako treba, prvi radovi na izgradnji gasovoda kroz Srpsku u dužini od oko 320 kilometara trebalo bi da krenu u prvoj polovini 2022. On će jednim dijelom pratiti trasu autoputa od Bijeljine do Banjaluke i ići će od Mačvanskog Prnjavora preko Bijeljine, Brčkog, Vukosavlja i Šamca do Doboja, Prnjavora i Banjaluke, pa sve do Novog Grada. Gradnja samog gasovoda, bez pratećih objekata, koštaće oko 200 miliona evra, a njegov kapacitet bi trebalo da se kreće oko 1,2 milijarde metara kubnih gasa godišnje, što bi Srpskoj obezbijedilo energetsku stabilnost te omogućilo mnogim preduzećima, ali i stanovništvu, da koriste jedan od najjeftinijih energenata. Da bi ovaj projekat imao što veću ekonomsku opravdanost, planirana je i gradnja najmanje dvije gasne elektrane - toplane, najvjerovatnije u okolini Banjaluke i Prijedora.

Zdravković: Pravi izbor

Energetičar Miloš Zdravković smatra da je Srpska ulazeći u poslovni odnos sa najvećom gasnom kompanijom na svijetu napravila pravi i jedini izbor koji će joj donijeti mnogobrojne ekološke i ekonomske benefite u budućnosti, te dodao da mu je drago i što je Srbija stavila na raspolaganje svu svoju logistiku Srpskoj kako bi što prije započela realizacija ovog projekta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik