Aktuelno - Bosna i Hercegovina

Šljiva rodila, ali zarade nema: Voćari se bore sa sušom i niskim cijenama

Ovogodišnja berba šljive donijela je voćarima više problema nego zarade. Iako je rod na pojedinim plantažama zadovoljavajući, dugotrajna suša i visoke temperature značajno su narušile kvalitet plodova, dok su otkupne cijene znatno niže nego ranijih godina. 

Uz veće troškove rada i proizvodnje, proizvođači upozoravaju da se ovogodišnja računica teško može zatvoriti.

Katastrofalna godina

Raif Čolić iz Gradačca voćarstvom se bavi više od dvije decenije i šljivu uzgaja na 23 hektara. Kaže da količinom roda nije nezadovoljan, ali da je kvalitet plodova ove godine ozbiljno narušen.

- Jedna katastrofalna godina. Otkako se bavim voćarstvom, ova je najteža. Suša je učinila svoje, a cijena šljive je gotovo nemoguća. Prije dvije godine prodavao sam je po 1,10 KM, a ove godine po svega 0,70 KM, dok su dnevnice porasle sa 50–60 na 80–90 KM. Tako da je godina loša u svemu za poljoprivredu, kazao je Čolić.

Prema njegovim riječima, veliki dio roda neće zadovoljiti standarde za prodaju. Kod pojedinih sorti imao je između 30 i 40 posto škarta, a očekuje da će ubrati oko 300 tona, dok će ostatak završiti kao neupotrebljiv za tržište.

Slične probleme bilježe i drugi proizvođači. Bahrija Ribić iz Brčko distrikta šljivu uzgaja na 18 hektara, a ovogodišnji rod opisuje kao obilan, ali slabijeg kvaliteta zbog suše.

- Suša je umanjila kvalitet, ali ove godine je dosta rodila i zbog toga je šljiva povoljnija. Kilogram šljive je oko 60 feninga, rekao je Ribić.

Suša ugrozila i druge voćne kulture

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoje Dojčinović navodi da su proizvođači očekivali ukupno oko 40.000 tona voća, ali da je ekstremna suša značajno promijenila prvobitne prognoze.

- Štete u voćnjacima zbog ekstremne suše mnogo su veće nego što se u početku procjenjivalo. Posebno su stradale kruške, čija je berba već počela. Rane sorte, poput Marije i Butire, gotovo su u potpunosti završile u industrijskoj preradi, dok prve klase praktično nije ni bilo. Kod kasnijih sorti očekuju se gubici od 50 do 70 posto, naročito kod proizvođača koji nemaju sisteme za navodnjavanje ili dovoljne količine vode, istakao je Dojčinović.

Voćari su do početka jula očekivali izuzetno dobru sezonu, s prinosima koji su mogli biti 50 do 60 posto veći nego prošle godine. Međutim, visoke temperature i dugotrajna suša ostavile su posljedice na veličinu i kvalitet plodova.

- Plodovi su ostali sitni, a dio njih je zbog jakog sunca ‘ispečen’, zbog čega će vrlo malo voća zadovoljiti kriterije prve klase, kazao je Dojčinović.

Problemi su izraženi i kod jabuka. Berba rane sorte Gala već je počela, ali su plodovi znatno sitniji nego prethodnih godina. Proizvođači pokušavaju s otkupljivačima dogovoriti blaže standarde kako bi veći dio roda ipak mogao biti svrstan u prvu klasu.

Berba ostalih sorti jabuke očekuje se početkom septembra, ali ni očekivanja za taj dio sezone nisu optimistična. Najveće posljedice osjetit će proizvođači bez sistema za navodnjavanje i protugradnih mreža, jer čak i plod odgovarajuće krupnoće zbog oštećenja od sunca može izgubiti status prve klase i završiti u preradi.

Za voćare tako ovogodišnja sezona ostaje obilježena istim problemom: rod postoji, ali zbog klimatskih uslova, niskih otkupnih cijena i visokih troškova proizvodnje, zarada izostaje.