Aktuelno - Bosna i Hercegovina

Traže zakon o poljoprivredi i ukidanje regresiranog dizela

Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske zatražio je od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS hitno usvajanje zakona o poljoprivredi, koji, kako su naglasili, treba proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa i njegovo usvajanje izdignuti iznad svih političkih i mešetarskih interesa pojedinaca.

Navodi se to, između ostalog, u primjedbama koje su iz Saveza Ministarstvu dostavili na predloženi Nacrt pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2016. godinu.

Poljoprivrednici su istakli da zakon ne bi riješio probleme agrara RS, ali bi olakšao dugoročno planiranje i opredjeljenje poljoprivrednika.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da su juče dobili primjedbe i sugestije ovog saveza, koje će biti razmotrene zajedno s ostalim primjedbama i sugestijama koje su stigle u Ministarstvo. Prema njihovim riječima, sve osnovane i argumentovane primjedbe i sugestije će biti uvažene.

Inače, poljoprivrednici su u okviru svojih opštih prijedloga naveli i da budžet za poljoprivredu mora biti šest odsto od budžeta RS, zato što uz postojeći nivo i način raspodjele sredstava nije moguće obezbijediti bilo kojoj grani poljoprivrede da bude rentabilna i konkurentna čak i na domaćem tržištu.

U svojim primjedbama dotakli su se i plana raspodjele budžetskih sredstava, koji, kako ističu, mora biti sastavni dio pravilnika, jer poljoprivrednici nemaju informacija o planiranim sredstvima po pojedinim granama i vrstama proizvodnje. Isto tako, poljoprivrednici iz RS su zatražili i da neposredno učestvuju u izradi pravilnika.

"U posljednjih deset godina nismo imali pravilnik koji je objektivno uzimao u obzir naše prijedloge, jer gotovo nijedan nije usvojen. Ovo nas nedvosmisleno navodi na sumnju da pravilnik ne donosi struka i nauka, nego neke druge strukture kojima nije u interesu ravnomjeran razvoj svih grana domaće poljoprivrede", stoji u saopštenju Saveza.

U svojim prijedlozima napominju i da je potrebna transparentnost podataka na internet stranici resornog ministarstva, ali i veći angažman inspekcijskih organa, odnosno najoštriji pristup kontroli korisnika subvencija s jasno definisanim sankcijama za prestupnike, ali i za nesavjesnog inspektora. Kada je u pitanju isplata subvencija, navode da ih je neophodno vršiti direktno proizvođačima, zato što u svim daljim novčanim transakcijama primarni proizvođač najmanje dobija.

"Dosadašnja praksa je pokazala da su monopolisti kod otkupa stoke i soje zloupotrebljavali ovu mjeru i po tom osnovu plaćali nižu otkupnu cijenu", napominju u Savezu. Dalje, predlažu i ukidanje regresiranog dizel goriva jer smatraju da najmanje koristi od ove mjere imaju poljoprivrednici.

"I sam nagovještaj pravilnika je doveo do povećanja cijene dizela na pumpama od 0,07 do 0,11 KM po litru za samo četiri dana. Iskustvo iz prošlosti nam govori da će to poskupljenje do konačnog usvajanja pravilnika biti od 0,30 do 0,35 KM po litru", objašnjavaju u Savezu.

Stoga predlažu da se predviđena sredstva po ovoj mjeri u iznosu od 60 KM/ha uplate u novčanom iznosu direktno poljoprivredniku. Među prijedlozima su i periodičnost u obračunu i isplati subvencija - kvartalno, ali i obustavljanje subvencija u naredne tri godine na neke kapitalne investicije poput izgradnje i adaptacije objekata, izgradnje plastenika i staklenika, kao i investicije u poljoprivrednu mehanizaciju.

"U uslovima u kojima se današnje stočarstvo nalazi, imamo veliki broj objekata koji su prazni. Subvencionisanje izgradnje novih je čisti apsurd", pojašnjavaju, između ostalog, iz Saveza i dodaju da ta sredstva treba usmjeriti u primarnu proizvodnju. Kada su u pitanju posebni prijedlozi, iz Saveza predlažu da se u sektoru svinjarstva moraju razdvojiti uzgoj kvalitetnih priplodnih krmača i suprasnih nazimica.

Sa druge strane, u sektoru peradarstva poljoprivrednici predlažu da se ukinu postojeća ograničenja visine sredstava podsticaja po kategorijama, odnosno linijama, kao i pravnim subjektima-korisnicima podsticaja, te obezbijedi podsticanje tržišne proizvodnje. Kada je u pitanju sektor govedarstva, ističu da, između ostalog, premija za utovljenu junad po jednom grlu treba da iznosi 600 KM, dok je u sektoru ratarstva navedeno da treba podsticati i proizvodnju stočnog graška.

U sektoru voćarstva sugerisano je, između ostalog, da treba izbaciti podsticaj po voćnim vrstama, te odrediti jedan hektar kao osnov za ostvarivanje podsticaja bez obzira na voćne vrste koje su obuhvaćene protivgradnim mrežom. Iz Ministarstva su podsjetili da je rok za dostavljanje primjedaba i sugestija istekao juče, a da su svi koji su bili zainteresovani o tome bili obaviješteni putem medija i njihove internet stranice na kojoj je objavljen tekst Nacrta pravilnika o podsticajima za 2016. godinu.