"Železnice Srbije" spremne su da u roku od mesec dana osposobe prugu Sopot Požarevački - Kostolac za redovan teretni saobraćaj. Predstavnici "Železnica" su održali sastanak sa rukovodstvom Termoelektrane "Kostolac", a predstoji susret i sa poslovodstvom EPS-a s kojim će razgovarati o načinima realizacije tog posla.Zajedničkim angažovanjem možemo da obezbedimo sve potrebne materijale i opremu za remont koloseka. "Železnice Srbije" imaju sposobne i stručne kadrove da izuzetno brzo i efikasno ponovo ovu prugu stave u funkciju, ističe generalni direktor "Železnica" Dragoljub Simonović.
"Železnice Srbije" spremne su da u roku od mesec dana osposobe prugu Sopot Požarevački - Kostolac za redovan teretni saobraćaj.
Predstavnici "Železnica" su održali sastanak sa rukovodstvom Termoelektrane "Kostolac", a predstoji susret i sa poslovodstvom EPS-a s kojim će razgovarati o načinima realizacije tog posla.
"Zajedničkim angažovanjem možemo da obezbedimo sve potrebne materijale i opremu za remont koloseka. 'Železnice Srbije' imaju sposobne i stručne kadrove da izuzetno brzo i efikasno ponovo ovu prugu stave u funkciju", ističe generalni direktor "Železnica" Dragoljub Simonović.
Simonović je naglasio da je u ovom trenutku prioritet uspostavljanje teretnog železničkog saobraćaja i da nije presudna brzina vozova, ali da u perspektivi treba razmišljati i o putničkom transportu, "jer je stanica Kostolac 90-ih godina imala zavidan broj putnika".
On je rekao i da je za remont pruge potrebno između dva i pet miliona evra, ali i da realni troškovi mogu da budu znatno manji ukoliko se kompenzacijama obezbede svi materijali i oprema neophodni za popravku pruge.
Povod za obnovu pruge Sopot Požarevački - Kostolac i uspostavljanje teretnog železničkog saobraćaja je najavljeni veliki transporti za potrebe termoelektrana, i to 500.000 tona sitnog uglja za TE Svilajnac, 200.000 tona krečnjaka iz Despotovca, 50.000 tona komadnog uglja za široku potrošnju, kao i prevoz pepela za cementare.
Pruga Sopot Požarevački - Kostolac je duga 9,9 kilometara, izgrađena je 1942. za potrebe eksploatacije uglja u Kostolačkim rudnicima. Od izgradnje nije rekonstruisana, a u okviru redovnog održavanja samo je rađena pojedinačna zamena pragova, šina i manje intervencije.
Putnički saobraćaj obustavljen je 2001, a pruga je potpuno zatvorena za saobraćaj 2004. godine.