Berze - Slovenija

Dividende ostaju sidro slovenskog tržišta kapitala

Istina je da je prinos od dividendi neznatno smanjen u odnosu na prethodne godine zbog ovogodišnjeg rasta cijena, ali to samo po sebi ne znači da je smanjena atraktivnost domaćeg tržišta kapitala. Ključna je stvar da rast cijene nije bio jednostavno rezultat poboljšanog raspoloženja, već je uvelike pratio stvarno poboljšanje poslovnih rezultata tvrtki.

Umjerene valuacije

Velika većina tvrtki u indeksu bilježi veće profite, stabilne novčane tokove i vrlo snažne bilance s niskim dugom. Osim toga, postoji snažan fokus na dividende među investitorima na slovenskom tržištu, što stvara pritisak i istovremeno poticaj upravama da predlože primjereno povećane isplate u slučaju dobrih poslovnih rezultata. Osim svojih usluga i proizvoda, tvrtke koje kotiraju na burzi "prodaju" i svoje dionice ili obveznice, čime izravno utječu na cijenu kapitala. Stoga, čak i uz više cijene, s pravom možemo očekivati daljnji rast apsolutne razine dividendi, što dugoročno održava atraktivnost indeksa SBITOP.

Čak i nakon ovogodišnjeg skoka cijena, slovenske dionice u prosjeku ostaju relativno umjereno vrednovane. Istina je da se jaz do procijenjene fer vrijednosti smanjio, ali istovremeno se poslovanje tvrtki značajno poboljšalo. Rast cijena stoga odražava stvarno poboljšanje temeljnih pokazatelja, a ne samo pretjerani optimizam. Stoga postoji prostor za selektivno zanimljiva ulaganja na slovenskom tržištu, posebno u svjetlu nadolazećih individualnih investicijskih računa (INR), koji će sljedeće godine na tržište donijeti novi domaći kapital.

Omjeri P/E za ključne dionice prve kotacije ostaju umjereni i u većini slučajeva još uvijek atraktivni. Krka se ističe ili umjerenim omjerom P/E ili, još značajnije, niskim omjerom P/EBITDA, što odražava iznimno snažan poslovni model, sve bolji poslovni rezultat i vrlo snažnu bilancu s visokom novčanom pozicijom. NLB, međutim, unatoč vodećoj poziciji u regiji i izvrsnim poslovnim rezultatima, i dalje se trguje po niskom jednoznamenkastom omjeru P/E, što ukazuje na izrazito konzervativno tržišno vrednovanje.

Petrol, Triglav i Telekom Slovenije također se trguju po niskim do umjerenim vrednovanjima, a cijene su i dalje zadržane uglavnom zbog regulatornih i sektorskih rizika. Upravo su u tim tvrtkama često vidljiva najveća odstupanja između tržišne cijene i fundamentalne vrijednosti, jer tržište ugrađuje percipirane rizike u cijene više nego što je opravdano stvarnim poslovnim rezultatima i poboljšanim izgledima. NLB se posebno ističe, trgujući se s omjerom P/E od samo oko 7, što postavlja pitanje je li vodeća bankarska grupa u Sloveniji i široj regiji opravdana u tako konzervativnom vrednovanju. Krka, međutim, ostaje primjer tvrtke koju tržište odavno prepoznaje po kvaliteti poslovnog modela, stabilnosti rezultata i sposobnosti stvaranja dugoročne vrijednosti.

Što donosi budućnost?

Gledajući unaprijed, osim dobrih rezultata tvrtki i njihovih snažnih bilanci, dinamika tokova kapitala igrat će sve važniju ulogu. Uvođenje porezno povlaštenih INR računa u ožujku 2026. donijet će novi, svježi kapital slovenskih rezidenata na domaće tržište kapitala. Čak i prije toga, početkom godine, uvrštenje dionica Vzajemne zavarovalnice također će privući dodatnu pozornost na slovensko tržište dionica, neposredno prije uvođenja INR računa.

U širem europskom kontekstu, ključna je i promjena fiskalne politike, s većom javnom potrošnjom na infrastrukturu, energetiku i obranu te ambicijom za uspostavljanje kapitalne unije. Često zanemarena dimenzija ovog procesa je akumulirani „uspavani“ kapital u obliku bankovnih depozita, koji predstavlja veliki potencijalni izvor za produbljivanje tržišta kapitala i dugoročni rast. Instrumenti poput INR računa važan su prvi korak u aktiviranju ovog kapitala. Ako se ovaj proces kapitalne unije uspješno provede, Europa će ne samo dobiti više infrastrukturnih i obrambenih sposobnosti, već i dublja tržišta kapitala, više vlastitog dugoročnog kapitala i stabilniji model razvoja, a prije svega veću konkurentnost.