Berze - Slovenija

Snažan rast Ljubljanske borze, vrlo aktivni i hrvatski mirovinski fondovi

"SBITOP nastavlja s pozitivnim trendom koji traje, s iznimkom prošlogodišnje korekcije, više od tri godine. Isto toliko vremena prinos na naše dionice je u samom svjetskom vrhu, unatoč svim potresima kojima smo svjedočili u posljednje tri godine.Ako uzmemo u obzir i dividendni prinos, onda u ovom trenutku teško da postoji tržište kapitala na svijetu koje nam konkurira.Ovogodišnji promet je, naravno, druga priča. Ako smo prošle godine imali jednu od najboljih godina u prošlom desetljeću, ove godine slika je nešto lošija, prva tri mjeseca bila su čak ispod višegodišnje razine, dok je drugi kvartal negdje na razini prosjeka prošlog pet godina, ali sve burze u našoj regiji imaju praktički identičnu situaciju", rekao je Aleš Ipavec u razgovoru za MMC.

Vlada je u ožujku usvojila strategiju razvoja tržišta kapitala u Sloveniji, koja ima visoke kvantitativne ciljeve. Ističe se želja da Ljubljanska burza postane "tržište u nastajanju" i jedno od najpropulzivnijih europskih tržišta s povećanjem dnevnog prometa s 1,3 na četiri milijuna eura do 2027. godine. Naravno, uprava Ljubljanske burze podržava vladinu strategiju:

"Tim više što su se u njoj obvezali na vrlo konkretne i, što je najvažnije, mjerljive ciljeve. Od donošenja strategije prošlo je tek nekoliko mjeseci , pa je realno teško očekivati neke ozbiljnije promjene.međutim, radne skupine su se konačno formirale u ovom razdoblju, a neke od njih su već zasukale rukave.Možda navedeni kvantitativni ciljevi izgledaju nerealno iz današnje perspektive, ali kad bismo uspjeli steknu status tržišta kapitala u razvoju, ti bi se ciljevi mogli nekoliko puta premašiti."

Naravno, iznimno je teško steći status tržišta kapitala u razvoju. "Nove tvrtke na burzi riješile bi puno stvari. Bilo bi puno lakše zadovoljiti kriterij vezan uz tržišnu kapitalizaciju, a nove tvrtke bi privukle i nove investitore, reaktivirale postojeće investitore, a oboje bi naravno imalo pozitivan učinak. o likvidnosti tržišta, što je još jedan važan kriterij.Drugi način je, naravno, povezivanje više zemalja u jedinstveno tržište kapitala, po uzoru na baltičke zemlje.Ali to je, nažalost, više-manje državni projekt. država iskrena u svojim namjerama, onda će pojedine tvrtke u svom vlasništvu morati uvrstiti na burzu.To naravno ne znači rasprodaju državne srebrnine, niti gubitak kontrole nad tvrtkama, to jednostavno znači da određeni dio vlasništva nudi se javnosti i drugim investitorima, a država i dalje može zadržati kontrolu nad tvrtkom."

Ipavec je uvjeren da bi takav potez donio brojne pozitivne učinke kako za same tvrtke, tako i za šire gospodarstvo: "Prije svega znatno veću transparentnost i višu razinu korporativnog upravljanja. Dobar primjer je NLB koja je u nekoliko godina imala od bankomata političke elite do jedne od najprodornijih i najprofitabilnijih banaka u regiji Podaci o tome koliko je država za to vrijeme dobila dividendi i poreza od spomenute banke i koliki je multiplikativni učinak jer je banka ostala u domaćem vlasništvu , sa sjedištem u Sloveniji, bit će vam na raspolaganju u Ministarstvu financija ili Fursu sa zadovoljstvom vam predstavljamo." Podsjetimo, u studenom 2018. cijena dionice NLB-a na javnoj prodaji bila je 51,50 eura, a ako su mnogi odmahivali glavom govoreći da će to biti sličan krah kao Nova KBM 2008. (vjerojatno najnervnija) (potresna točka za mnoge slovenske investitore, jer su izgubili sve), ispalo je drugačije. Tečaj NLB-a ove je godine (također zbog lijepe dobiti, koja je posljedica stalno rastućih kamatnih marži - u slovenskom su bankarskom sektoru porasle s lanjskih 1,4 na 2,6 posto) porastao još 18 posto, na 73,60 eura, a treba uzeti u obzir i lijepe dividende.

Jednostavno, ekonomski smo još uvijek tranzicijska zemlja. Nemamo tradiciju obiteljskog ulaganja, nemamo iskustva naših baka i djedova koji su bili suvlasnici u domaćim tvrtkama. Naša generacija nije sudjelovala u razgovorima roditelja o tome u koje tvrtke ili fondove ima smisla ulagati,

U razdoblju nultih kamata i provizija na veće depozite interes slovenskih štediša za domaću burzu nije značajno porastao, kao ni sada, kada inflacija izjeda štednju u bankama. Što može privući kupce ako ne visoki dividendni prinosi i lijep rast dionica u posljednjem razdoblju? Ipavec: "Nije ih privukao praktički niti jedan alternativni oblik ulaganja, kako u zemlji tako iu inozemstvu, osim naravno nekretnina. Razlog je loša financijska pismenost, što je također riješeno uvodno spomenutom strategijom. Ipavec kaže: "Njih nije privukao praktički niti jedan alternativni oblik ulaganja, kako u zemlji, tako iu inozemstvu, naravno s izuzetkom nekretnina.istraživanje OECD-a također potvrđuje ovaj san. Jednostavno, ekonomski smo još uvijek tranzicijska zemlja. Nemamo tradiciju obiteljskog ulaganja, nemamo iskustva naših baka i djedova koji su bili suvlasnici u domaćim tvrtkama. Naša generacija nije sudjelovala u razgovorima roditelja, u koje tvrtke ili fondove ima smisla ulagati, koje su mogućnosti dugoročnog ulaganja..."

Hoće li se to ikada promijeniti? "To će se dogoditi, baš kao što se događa u zemljama s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva. Slovenija tu nije iznimka, slična je slika u praktički svim postkomunističkim zemljama istočne Europe. Ali to se neće dogoditi preko noći, a kako vidimo, ni za 30 godina nije potrebna smjena generacija.Oni novi koji dođu i krenu prvi put u posao, prvo pričaju o vlasničkim udjelima, dodjeli opcija, a tek onda se priča o kreditima banaka i financiranje duga.Da smo kao država zaspali na ovim prostorima,ali to se vidi na svakom koraku.Ako smo prije 10,15 godina bili debelo ispred naših istočnih susjeda Mađarske i Hrvatske to više nije slučaj Da nam je tada netko spomenuo da će tvrtke iz navedenih zemalja od nas kupovati uspješne slovenske tvrtke, banke, medijske kuće i ulagati u ogromne nekretninske projekte, vjerojatno bi se tome nasmijao.

Danas je to realnost. No, kao što je ova situacija u spomenutom razdoblju preokrenuta naglavačke, tako se u sljedećem razvojnom ciklusu karte mogu pobovo promiješati. Slovenci su uspješna i radišna nacija, imaju puno kapitala i znanja, ponekad nam nedostaje samo malo samopouzdanja i ambicije. Ako država bude pametna i uključit će šire gospodarstvo u brojne razvojne projekte koji su pred nama, a neće sva financiranja, koja su nažalost vrlo ograničena, nositi na svojim plećima, onda je pred nama vrlo svijetla budućnost."