Berze - Hrvatska

Sve manje kompanija vidi smisao kotiranja na burzi

Sve je više kompanija koje se odlučuju na bijeg sa Zagrebačke burze, a dodatan udarac ZSE zadale su najave o odlasku nekoliko velikih kompanija koje su sve do nedavno bile omiljene teme brojnih burzovnih analitičara.

Na posljednji se pozdrav prije dva dana odlučio Franck, a isto planiraju napraviti šećerana Viro te najveći trgovački lanac u zemlji Konzum. Time su dokazali da je trend izlistavanja s Burze pojačao, što će zasigurno imati dalekosežne posljedice na domaće tržište kapitala koja od početka krize bilježi više nego skroman promet. Upravo su promet i naknade izlistanih kompanija glavni izvor prihoda Burze.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze kaže da zbog najavljenih izvrštenja ne očekuje značajniji pad volumena trgovine. "Pravo je pitanje, međutim, što to znači za hrvatsko gospodarstvo. Nažalost, ovaj broj izvrštenja posljedica je mnogo faktora, od kojih se najviše ističe način privatizacije koji je uzrokovao vrlo mali free float uvrštenih društava", tvrdi Gažić.

Burzu je od stupanja novog Zakona o tržištu kapitala koji je omogućio slobodan odlazak poduzeća iz kotacije napustilo ukupno 62 kompanije, ne računajući nabrojanu veliku trojku koja se na taj korak tek priprema. "Svakako nam je žao kada do toga dođe, bilo zbog dobrovoljnog izvrštenja, istiskivanja manjinskih dioničara, stečaja ili kojeg drugog razloga. Svako izvrštenje predstavlja korak natrag u transparentnosti domaćeg tržišta kapitala, što investitori, osobito strani, pomno promatraju i time primaju jedan negativan investicijski signal", tumači Ivana Gažić.

Visoke naknade i obveze

Najčešći razlog odlaska, osim stečajeva i istiskivanja malih dioničara, sudionici tržišta vide u troškovima koje kompanijama izaziva prisutnost na Zagrebačkoj burzi. Godišnja naknada za održavanje uvrštenja dionica u Vodećem tržištu i Službenom tržištu plaća se ovisno o nominalnoj vrijednosti svih uvrštenih dionica, čime se cijena kreće od otprilike 20 tisuća do 50 tisuća kuna godišnje, dok u Redovnom tržištu iznosi fiksnih 16 tisuća kuna godišnje.

Burzovni analitičar Roman Rinkovec kaže da je izlistavanje sve većeg broja kompanija sa Zagrebačke burze odraz krute zbilje pa ga i ne iznenađuje da veće tvrtke odlaze s Burze. "Osim što kompanije trebaju plaćati godišnje naknade, ne žele se izlagati niti kaznama zbog nepravovremenog objavljivanja informacija koje propisuju stroga pravila burze. Ne vide više smisao ostanka na Burzi na kojoj ima sve manje ulagača", kaže Rinkovec. Smatra da bi Zagrebačka burza mogla smanjiti naknade kako bi zadržala dio kompanija.Goran Vorkapić, investicijski savjetnik Centar banke, kaže da je to posao kao i svaki drugi te da bi Burza trebala učiniti sve što može kako bi privukla kompanije.

Gažić smatra, pak, da naknade nisu velike te da navođenje troškova kao jednog od glavnih razloga izvrštenja ne može biti opravdano, osobito kada je riječ o velikim i uspješnim tvrtkama. Drugi dio problema je što su se domaće kompanije naviknute na financiranje isključivo bankarskim kreditima. "Kod nas vlada bankocentrični sustav i kompanije nisu naviknute financirati se alternativnim načinima, kao primjerice ponudom dionica na Burzi. Kako je ulagača sve manje, tvrtke ne vide smisao u plaćanju članarine kako bi bile na Burzi na kojoj nema ulagača", smatra Vorkapić. Bankocentričnost sustava kao otegotnu okolnost navodi i Gažić naglašavajući da se fokusiranje na bankarske kredite kao dominantne izvore financiranja uklopilo u slabu kulturu dioničarstva i odnosa prema dioničarima u Hrvatskoj. Mnogi su se 2009. tješili da će kompanije ipak ostati usprkos liberalnijem stavu prema uvrštenju, ako ništa drugo, zbog referenci.

Odlaze u Beč ili Varšavu

Slično tumači i Gažić: "Ono što burza kontinuirano pokušava jest promovirati važnost razvijanja odnosa s investitorima i smatramo da smo u tome postigli značajan napredak i nemjerljive koristi, koje se često podcjenjuju, u prezentaciji hrvatskih kompanija investicijskoj javnosti, osobito u svjetlu ulaska u EU, gdje je uobičajeno da se poslovni podaci o potencijalnom partneru prvo traže na stranicama burze, a činjenica da je društvo uvršteno smatra se u određenom smislu referencom". Viro i Konzum za to više ne mare, a investicijska javnost smatra da će Konzum nakon spajanja s Mercatorom i istiskivanja malih dioničara sreću potražiti na nekoj snažnijoj inozemnoj burzi poput Londonske.

Vorkapić vjeruje da će mnoge velike burze u okruženju, poput Bečke ili Varšavske, učiniti sve da privuku najveće hrvatske kompanije koje će tek otići iz Zagreba. Izlistavanje potiče, kaže, nepovjerenje ulagača koji ne znaju kada će pojedina kompanija u koju su uložili odlučiti na povlačenje, što dodatno utječe na ionako skroman broj novih ulagača. Zagrebačka burza imala je nekoć prilike ujediniti se s burzama bivše Jugoslavije, ali je ta ideja odbačena u začetku. Za ujedinjenje je sada kasno, a sve male burze u okruženju osuđene su na bijeg kompanija i polagano odumiranje.