Ekonomija - Hrvatska

10% slabija kuna - 3,5 milijardi kuna manje građanima

Devalvacija kune naspram eura za 10-ak posto, što je mjera koju u programu reformi za Hrvatsku predlaže ugledni njemački ekonomski instutut Ifo, povećala bi vrijednost duga hrvatskih kućanstava za 3,5 milijardi kuna ili 460 milijuna eura.

Toliko bi više kuna morali bankama vratiti građani koji su se zaduživali u kreditima u stranoj valuti. Vanjska devalvacija može dovesti i do uvezene inflacije, priznaje Ifo u dokumentu na 330 stranica koji je izradio po narudžbi HDZ-ove zaklade uoči izbora, jer su u visoko euriziranoj zemlji poput Hrvatske mnoge cijene povezane s eurom.

No njemački stručnjaci tvrde da bi takva uvezena inflacija bila skromna. “Osim toga, uz inflaciju koja je sad na -0,2 posto, puno je ozbiljnija opasnost od deflacije kao rezultata unutarnje devalvacije” jer ta deflacija “može voditi u spiralu pada cijena i ekonomske aktivnosti”, navodi se u dokumentu instituta Ifo.

I za mogući problem inflacije, dakle, Ifo ima argument u prilog devalvacije kune, a isti argument ima i za mogući problem štete koju bi pretrpjela i kućanstva, i poduzeća, a i državni proračun, u slučaju da kuna izgubi vrijednost prema euru. Da, slabljenje kune prema euru za 10-ak posto stvorilo bi dodatni dug za kućanstva od 3,5 milijardi kuna, ali bi “povećalo vrijednost depozita za 11,1 milijardu kuna pa bi dobitak bio više nego trostruko veći od dodatnih troškova”, zaključuje Ifo.

To, međutim, ne bi bila utjeha za one siromašne i srednji sloj, jer samo bogatiji dio društva ima štednju u eurima, dok oni koji jedva spajaju kraj s krajem imaju dugove u eurima, piše Večernji list.

Ifo, međutim, inzistira na tome da devalvacija bude kontrolirana i postupna, za nominalno 13 posto tijekom 7 do 13 godina, pa da negativni učinci mogu biti izglađeni.

“Treba imati na umu i da unutarnja devalvacija također vodi prema negativnim učincima za platnu bilancu”, piše Ifo. Razlika je samo u tome što kod vanjske devalvacije te učinke plaćaju oni koji imaju kredite u stranoj valuti, dok kod unutarnje te učinke osjećaju svi jer moraju servisirati dug s manjim nominalnim prihodima.

U prvim reakcijama na dokument instituta Ifo jedan izvor upućen u monetarnu politiku rekao je kako je “to što Ifo predlaže smiješno”, dok ekonomist Ljubo Jurčić kaže da je devalvacija “više jedna fiktivna priča u postojećim uvjetima”.