- Bosna i Hercegovina

Postoji li balon u području umjetne inteligencije?

Posmatrano sa poslovne strane, nikada nije bilo glasnijih upozorenja na neodrživost trenutnog trenda megalomanskog razvoja umjetne inteligencije.

Kada je krajem novembra 2022. godine, gotovo niotkuda, široj javnosti predstavljen čatbot zasnovan na velikim jezičkim modelima, malo ko je mogao pretpostaviti da će to biti nulta tačka lavine ulaganja u područje umjetne inteligencije koja je uslijedila. U tom trenutku investitori su se suočavali sa vrlo oštrim gubicima u godini obilježenoj visokom inflacijom, rastom kamatnih stopa i početkom rata u Ukrajini. Indeks tehnoloških akcija Nasdaq pao je za oko 30 odsto, dok je šira korpa akcija, indeks S&P 500, bila na ivici silaznog tržišnog trenda sa gubitkom od 20 odsto, piše Momentum.

Otvaranje poslovnih prilika u području umjetne inteligencije poklopilo se sa skorim završetkom intenzivnog ciklusa povećanja kamatnih stopa FED-a, pa su ta dva faktora bila glavni pokretači predstojećeg oporavka berze. U tri godine od lansiranja čatbota ChatGPT, Nasdaq je zabilježio rast od 170 odsto, dok je kompanija koja obezbjeđuje ključni input za izgradnju AI tehnološke infrastrukture, NVIDIA, ostvarila nevjerovatan skok vrijednosti od više od deset puta. S obzirom na to da AI čipovi čine oko polovine troškova izgradnje AI podatkovnih centara, što je postala glavna poslovna orijentacija današnjih tehnoloških lidera, ne čudi da je NVIDIA postala najveća svjetska kompanija sa tržišnom kapitalizacijom većom od četiri hiljade milijardi evra.

I dok je postalo sasvim jasno da je ovaj dizajner čipova doživio ekspanziju zahvaljujući tehnološkoj superiornosti na tržištu AI proizvoda koje svi traže, tržišna priča o nosiocima izgradnje AI tehnološke infrastrukture postajala je sve složenija. Ogromna ulaganja u AI podatkovne centre počela su da izazivaju sumnju među investitorima, s obzirom na to da značajni finansijski efekti tih ulaganja još izostaju. Cijela priča o umjetnoj inteligenciji svodi se na pitanje hoće li ta masovna ulaganja donijeti značajno povećanje produktivnosti u privredi i hoće li se to desiti prije nego što megalomanska konstrukcija bude primorana na povlačenje.

Privredni rast pokretan umjetnom inteligencijom

Ono što je neosporno jeste da je veliki talas ulaganja u područje umjetne inteligencije značajno doprinio rastu američke privrede. U prvoj polovini tekuće godine ulaganja u softver, računarsku opremu i podatkovne centre, prema podacima Barclaysa, doprinijela su rastu američkog BDP-a za 0,8 procentnih poena, što predstavlja gotovo polovinu ukupnog privrednog rasta najveće svjetske ekonomije.

Samo četiri velike tehnološke kompanije – Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta – ove godine potrošiće 344 milijarde dolara, odnosno oko 1,1 odsto BDP-a, na kapitalna ulaganja, u poređenju sa prošlogodišnjih 228 milijardi dolara. U posljednjim tromjesečnim izvještajima ove kompanije najavile su dodatno povećanje kapitalnih ulaganja u narednoj godini, a procjenjuje se da bi ulaganja u tehnološku infrastrukturu mogla rasti prosječnom stopom od gotovo 20 odsto.

Ovo nije jedini način na koji je trend umjetne inteligencije doprinio većoj privrednoj aktivnosti. Rast vrijednosti američkog tržišta akcija, prvenstveno tehnološkog sektora, povećao je vrijednost imovine američkog stanovništva, što se odrazilo i na rast lične potrošnje, koja čini više od dvije trećine američkog BDP-a.

Analitičari JPMorgana procjenjuju da je u protekloj godini, zaključno sa avgustom, visoka vrijednost berze doprinijela rastu lične potrošnje za 0,9 odsto, odnosno oko 180 milijardi dolara u apsolutnom iznosu. Iako je to mali dio ukupnog rasta od 5,6 odsto, taj efekat nije zanemarljiv s obzirom na dominantnu ulogu lične potrošnje u strukturi BDP-a.

Rizici na putu umjetne inteligencije

S obzirom na sve veću zavisnost privrednog rasta od procvata umjetne inteligencije, američka ekonomija u ovom području generiše i rastuće rizike iz najmanje dva pravca. Pojedine analize ukazuju na to da bi usporavanje ulaganja u umjetnu inteligenciju od strane najvećih tehnoloških kompanija moglo smanjiti rast BDP-a za pola procentnog poena, dok bi oštrija korekcija berze imala još ozbiljnije posljedice. Ulazak berze u zonu silaznog trenda, odnosno pad veći od 20 odsto, mogao bi smanjiti privredni rast za 1,0 do 1,5 procentnih poena. U uslovima i dalje povišene inflacije i kontinuiranog pogoršanja tržišta rada, takav scenario bi američku privredu odveo u recesiju.

Na željenoj putanji razvoja umjetne inteligencije pojavljuju se sve veći rizici, a onaj koji je posljednjih sedmica upalio „crveno svjetlo“ u vezi sa održivošću ovog trenda odnosi se na način finansiranja megalomanskih projekata. Možda najbolji primjer je Oracle, čiji je dug porastao na više od 100 milijardi dolara u pokušaju finansiranja izgradnje tehnološke infrastrukture. Čak i prije realizacije velikih poslova, ova kompanija je imala negativan novčani tok, za koji se procjenjuje da bi mogao dostići „nulu“ tek 2028. godine.

Nakon što su investitori u septembru euforično pozdravili najavu višestrukog rasta ugovorenih poslova ove kompanije, u protekla dva mjeseca prevladali su apatija i zabrinutost oko toga da li se tako veliki projekti uopšte mogu finansirati.

Drugi značajan rizik predstavlja rast potrošnje električne energije, koji bi, osim finansijskih ograničenja, mogao postati i usko grlo u daljoj implementaciji umjetne inteligencije. Jedan veliki podatkovni centar troši električne energije koliko i grad od sto hiljada stanovnika, a prošle godine podatkovni centri činili su oko 1,5 odsto globalne potrošnje električne energije. Očekuje se da će se stope rasta dodatno ubrzati, pa bi do 2030. godine njihov udio u globalnoj potrošnji mogao biti najmanje udvostručen, na oko 3,0 odsto ukupne potrošnje.

Ima li stvarnih efekata?

ako je prisustvo umjetne inteligencije posljednjih godina više nego vidljivo u svakodnevnom životu, efekti u pogledu povećanja produktivnosti prosječnog radnika još nisu jasno uočljivi. Ekonomisti su i dalje podijeljeni po ovom pitanju. Neki, poput analitičara Goldman Sachsa, uočavaju rast efikasnosti zaposlenih u oblastima poput tehnologije i istraživanja, što pripisuju primjeni umjetne inteligencije. Drugi, poput ekonomista JPMorgana, ne vide snažnu vezu između korišćenja umjetne inteligencije i industrijske produktivnosti. Takođe, nedavne analize pokazuju da van tehnološkog sektora ne postoji jasna povezanost između prihvatanja umjetne inteligencije i niže zaposlenosti.

Značajniji efekti umjetne inteligencije podrazumijevali bi veća premještanja radne snage ka oblastima otpornijim na automatizaciju ili onima koje bi mogle doživjeti snažnu ekspanziju zahvaljujući njenoj primjeni. Istraživački centar Budget Lab utvrdio je da se u posljednje tri godine udio radnika koje je ChatGPT identifikovao kao ranjive tek neznatno povećao – sa 18,2 na 18,3 odsto. Zaključak je da je umjetna inteligencija do sada zahvatila vrlo mali segment radne snage i da je uglavnom smanjila izglede zaposlenih na repetitivnim poslovima, koji ionako čine relativno mali dio ukupnog broja zaposlenih, prenosi Seebiz.