- Hrvatska

Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2025. u odnosu na 2024. godinu smanjila se gotovo 17 posto. Najveći udio vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina odnosi se na stanove koji čine 45 posto vrijednosti svih ugovora, slijede građevinska zemljišta s udjelom od 17,1 posto te obiteljske kuće s udjelom od 16,3 posto.

Najviše nekretnina kupovalo se i prodavalo u Zagrebu gdje je ostvareno 13 126 kupoprodaja. Slijede Zadar (1659), Rijeka (1610), Osijek (1322) te Split s 1210 kupoprodaja. Većina tog prometa odnosi se na kupnju ili prodaju stanova i apartmana. Iz podataka za 2025. Ministarstvo ističe da se 60 posto svih kupoprodaja, bez Grada Zagreba, odvijalo u tek 20 posto gradova i općina što je odraz razlika u razvijenosti i strukturi lokalnog gospodarstva. 

Apartmani su se češće kupovali i prodavali u velikim gradovima, a u Ministarstvu ističu da se u grupi većih gradova nalaze i njihova susjedna područja kao što su gradovi Dugo Selo pokraj Zagreba, Viškovo kod Rijeke ili Solin blizu Splita što se objašnjava činjenicom da se zbog rasta cijena nekretnina povećala potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje su blizu većeg grada i imaju povoljnije cijene nekretnina.

Ti gradovi bilježe i pozitivan prirast stanovništva.

Najskuplji stanovi u Splitu, Dubrovniku i Opatiji

U 2025. najviša medijalna cijena stana odnosno apartmana po četvornom metru zabilježena je u Splitu, i to po cijeni od 4068 eura za kvadrat. Slijede Dubrovnik s cijenom od 3921 i Opatija s 3830 eura po četvornom metru. Previše ne zaostaju ni Lovran, Malinska-Dubašnica, Umag, Punat i Baška gdje su se cijene kretale od 3523 do 3613 eura.

Za više od 3000 eura prodavali su se stanovi i apartmani u Primoštenu, Krku, Rovinju, Omišlju, Novigradu-Cittanovi, Bolu, Cresu, Podstrani, Malom Lošinju, Rogoznici, Dobrinju i Župi Dubrovačkoj.

Grad Zagreb s medijalnom cijenom stana i apartmana od 2229 eura po kvadratu smjestio se u grupu od 26 lokalnih jedinica čije se cijene kreću od 2500 do 3000 eura, pri čemu je u ovoj grupi Zagreb jedini kontinentalni grad.

U kontinentalnim područjima zabilježene su niže medijalne cijene, pri čemu je najniža bila u Vrbovskom (715 eura) i Ogulinu (745 eura).

Najam i zakup u 2025.

Lani su 24 velika grada ostvarila 38 703 ugovora o najmu i 18 899 ugovora o zakupu. I tu prednjači Zagreb koji bilježi 30 972 ugovora o najmu i 8520 ugovora o zakupu.

Kada se pogledaju županije, najviše ugovora o najmu realizirano je u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji.

Najviša medijalna cijena najma bila je u Zagrebu gdje se plaćalo 12,8 eura po četvornom metru, slijede Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija s 12,2 odnosno 12,1 euro za kvadrat.

Najniže cijene zabilježene su u Gospiću gdje se četvorni metar plaćao 5,1 euro i u Čakovcu gdje je cijena bila 6,5 eura po kvadratu.

Priuštivost stana najmanja u priobalju

Ukupno 28 lokalnih jedinica ima vrijednost indeksa priuštivosti veći od 30 posto što znači da je za jedan četvorni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. Redom je riječ o gradovima i općinama na obali, pri čemu su "rekorderi" Kukljica, Baška, Vrsar, Rovinj i Bol.

S druge strane najpriuštiviji stanovi u 2025. bili su u Iloku, Plitivičkim Jezerima, Kninu, Dardi, Pakracu, Vukovaru odnosno mahom u gradovima i općinama koji se nalaze u Lici i Slavoniji.

Grad Zagreb zauzeo je 88. mjesto na popisu priuštivosti i njegovi stanovnici su za prosječan godišnji neto dohodak 2025. godine mogli kupiti 5,2 metra kvadratna stambenog prostora.