Amerikanizacija je gotova, svet se okreće prema Aziji

Bez autora
Oct 27 2019

U 19. veku centar sveta bila je Evropa, a vek kasnije to je postala Amerika. Sada se svet okreće ka Aziji, i to mnogo brže nego što se čini. Uspon Azije bio je strelovit. Ona je dom za više od polovine svetske populacije, pa se u samo jednoj generaciji iz regiona niskog dohotka svrstala među regione srednjeg dohotka. Do 2040. godine, Azija će verovatno generisati više od 50 odsto svetskog BDP-a i činiti gotovo 40 odsto svetske potrošnje, piše Svetski ekonomski forum. Novo istraživanje "Mek Kinsi Global Instituta" pokazuje u kojoj se meri se globalno težište kreće prema Aziji. Danas taj region ima sve veći udeo u svetskoj trgovini, kapitalu, populaciji, znanju, prometu, kulturi i resursima. Od osam vrsta prekograničnih tokova, jedino otpad se kreće u suprotnom smeru, što pokazuje odluku Kine i ostalih azijskih država da smanje uvoz smeća iz razvijenih država.

Amerikanizacija je gotova, svet se okreće prema AzijiU 19. veku centar sveta bila je Evropa, a vek kasnije to je postala Amerika. Sada se svet okreće ka Aziji, i to mnogo brže nego što se čini.

Uspon Azije bio je strelovit. Ona je dom za više od polovine svetske populacije, pa se u samo jednoj generaciji iz regiona niskog dohotka svrstala među regione srednjeg dohotka.

Do 2040. godine, Azija će verovatno generisati više od 50 odsto svetskog BDP-a i činiti gotovo 40 odsto svetske potrošnje, piše Svetski ekonomski forum.

Novo istraživanje "Mek Kinsi Global Instituta" pokazuje u kojoj se meri se globalno težište kreće prema Aziji. Danas taj region ima sve veći udeo u svetskoj trgovini, kapitalu, populaciji, znanju, prometu, kulturi i resursima.

Od osam vrsta prekograničnih tokova, jedino otpad se kreće u suprotnom smeru, što pokazuje odluku Kine i ostalih azijskih država da smanje uvoz smeća iz razvijenih država.

Azija ima 21 grad među 30 najvećih

Na Aziju danas otpada jedna trećina globalne trgovine robom, a pre deset godina otpadala je samo jedna četvrtina. Otprilike u istom razdoblju, azijski udeo putnika u globalnom zračnom prevozu porastao je s 33 na 40 odsto, a udeo u tokovima kapitala skočio je s 13 na 23 odsto.

Razvijaju se i gradovi na kontinentu, pa Azija ima 21 grad među 30 najvećih na svetu i četiri od deset najposećenijih. I neki manje poznati azijski gradovi danas su na radaru investitora

Bekasi, mali grad u blizini Džakarte naziva se azijskim Ditrojtom, a nametnuo se kao središte industrije automobila i motocikala Indonezije. Tokom poslednje decenije, direktna strana ulaganja u gradskoj prerađivačkoj industriji rasla su po prosečnoj stopi od 29 odso godišnje

Kina je imala 44 odsto svih svetskih patenata 2017. godine.

Ali nisu samo spoljašnji tokovi usmereni u Aziju. Dinamične intraregionalne mreže takođe pokreću napredak. Oko 60 odsto ukupne trgovine azijskih zemalja odvija se unutar kontinenta.

Intraregionalni tokovi finansiranja i investicija takođe su u porastu, a više od 70 odsto azijskih startapova finansira se iz regionalnih izvora.

Godinama su promatrači raspravljali o budućim potencijalima Azije. Ta budućnost je stigla. Ušli smo u "azijski vek", kako je to rekao pisac Parag Khana. Više nema povratka.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik