Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Analiza Sparkasse Bank: BiH jedna o od vodećih zemalja regije po rastu BDP-a

Nakon recesijske 2012. godine, Bosna i Hercegovina je jedna od vodećih po ekonomskom rasta u regiji centralne i jugoistočne Evrope, sa 2,5 posto rasta BDP-a u 2013, navodi se u analizi Sparkasse Bank.

Detaljni podaci o komponentama BDP-a pokazuju da su potrošnja domaćinstava i neto izvoz služili kao glavni faktori podrške, premašivši pad investicija, prije svega u sektoru građevinarstva. Prognoze za 2014. su izgledale obećavajuće, ali je potresena masovnim poplavama u maju sa procijenjenim direktnim i indirektnim štetama domaćinstava, energetike i saobraćaja u rasponu od milijardu do milijardu i po eura (oko 10 posto BDP-a). Efekti poplava su se odrazili i u oficijelnim pokazateljima BDP-a, jer je ekonomija pala 0,5 posto u drugom kvartalu 2014.. Meutim, već u treem kvartalu ekonomija se vratila natrag u zeleno područje (podržano stabilnom potršnjom i oporavkom neto izvoza), sa cifrom od 0,6 posto, čime se zaokružuju prva tri kvartala 2014. na 1,1 posto ekonomskog rasta.

Kratkoroni pokazatelji za posljednja tri mjeseca 2014. pokazuju da smo mogli vidjeti neka ubrzanje rasta u četvrtom kvartalu 2014, sa prosjenim rastom od 1,8 posto u sektoru maloprodaje i rastom od 8,5 posto u izvozu, a s druge strane godišnjim padom industrijske proizvodnje od jedan posto. Rast od 39 posto u stanogradnji ukazuje na to da će građevinski sektor biti podrška sveukupnoj slici. U istom periodu, također smo mogli vidjeti neke pozitivne pomake na tržištu rada, uz blagi porast zaposlenosti, prvenstveno u proizvodnji i energetskom sektoru.
 
Gledajući unaprijed, 2015. može biti više ohrabrujuća, sa glavnim napretkom koji dolazi od ulaganja i izvoznog sektora. Najavljene investicije koje se odnose na rekonstrukciju poplavljenih područja (uglavnom finansiranje iz sredstava pomoći) i infrastrukturnih projekata (npr. koridor 5c, TE Tuzla i TE Stanari) trebaju dati poticaj za građevinski sektor, dok povoljniji izgledi za rast glavnih trgovinskih partnera trebaju nastaviti podržavati izvoz, koji je već pokazao jaku otpornost u posljednjih nekoliko godina. Oekujemo povećana ulaganja u energetski sektor (npr. Una Kostela i hidroelektrana Vranduk), a postoje i najave projekata stranih investicija u sektoru turizma (npr. UAE investicija u turistiko naselju Buroj Ozon). Potrošnja domaćinstava treba da održava svoju ulogu podrške, dok očekujemo postepeni pad javne potrošnje, jer je vlada odložila neke od mjera fiskalne konsolidacije.