Dalmacija u minusu 1,3 milijarde kuna

Bez autora
Aug 05 2010

Gospodarstvo u četirima dalmatinskim županijama lani je ostvarilo zajednički gubitak od milijardu i 343 milijuna kuna, proizlazi iz izvješća Financijske agencije o poslovanju poduzetnika po županijama. U godini koja će ostati zabilježena po najvećem padu BDP-a države od 5,8 posto u posljednjih deset godina, poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvarili su gubitak od 637 milijuna kuna, najveći među županijama. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, prema istome izvoru, lani su ostali u minusu 305 milijuna kuna, a bilježe i pad prihoda od 12,8 posto. S 41 milijardom prihoda, poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije i dalje drže drugo mjesto po veličini prometa među županijama, iza nedodirljivog Zagreba, čiji su poduzetnici lani uprihodili 323 milijarde kuna...

Dalmacija u minusu 1,3 milijarde kunaGospodarstvo u četirima dalmatinskim županijama lani je ostvarilo zajednički gubitak od milijardu i 343 milijuna kuna, proizlazi iz izvješća Financijske agencije o poslovanju poduzetnika po županijama.

U godini koja će ostati zabilježena po najvećem padu BDP-a države od 5,8 posto u posljednjih deset godina, poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvarili su gubitak od 637 milijuna kuna, najveći među županijama, utvrdila je Fina.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, prema istome izvoru, lani su ostali u minusu 305 milijuna kuna, a bilježe i pad prihoda od 12,8 posto. S 41 milijardom prihoda, poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije i dalje drže drugo mjesto po veličini prometa među županijama, iza nedodirljivog Zagreba, čiji su poduzetnici lani uprihodili 323 milijarde kuna.

Metropolino i gospodarstvo Istarske županije s lanjskom dobiti od 5,3 milijardi, odnosno 1,2 milijarde kuna (Istra), pokrivaju gubitke ostalih županija, pa na razini države prihodi poduzetnika od 613 milijardi kuna nadmašuju rashode za 4,3 milijarde. No, gospodarstva svih županija u 2009. bilježe manje prihode i dobit u odnosu na 2008., a pad prihoda na nacionalnoj razini iznosi 10,6 posto, dok je dobit slabija 21,6 posto.

Analitičari Fine ocjenjuju da se na rezultate naših poduzetnika odrazio pad BDP-a na najvažnijim inozemnim tržištima, poput Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije. Isto tako, pad prihoda uvjetovan je slabijim učinkom glavnih izvora gospodarskog rasta posljednjih godina, domaće potražnje koja je, pak, poticana osobnom potrošnjom i investicijama.

Zanimljivo je da se u Dubrovačko-neretvanskoj i u Zadarskoj županiji, unatoč gubicima poduzetnika, povećao broj zaposlenih, doduše, za samo 0,7, odnosno 0,5 posto u Zadarskoj.

U ostalim dvjema dalmatinskim županijama bilježi se smanjenje zaposlenosti, u Splitsko-dalmatinskoj za 0,9, a u Šibensko-kninskoj za 1,9 posto. Prosječna plaća u Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je bila 4060 kuna, što je 573 kune manje od nacionalnog prosjeka.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik