Do 2020. suficit 4,5% BDP-a

Bez autora
Jun 18 2017

Mjerama štednje Crna Gora će prema procjenama, do 2020. imati suficit 4,5% bruto društvenog proizvoda i trend smanjenja javnog duga na 67% BDP-a, kazao je ministar finansija Darko Radunović. On je na Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava u Bečićima, kazao da su sve mjere urađene u saradnji sa Svjetskom bankom i MMF-om. Tradicionalni Samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona pod nazivom "Finansijska stabilnost regiona u novom globalnom okruženju", u organizaciji beogradskog nedjeljnika NIN, održava se danas u Budvi. Ministri finansija diskutovali su o bržem privrednom rastu, pa su predstavnici Crne Gore poručili da će mjerama štednje konsolidovati javne finansije, dok se iz Federacije BiH čulo da je došlo do povećanja zaposlenosti i izvoza i da Federacija BiH prati pozitivna finansijska kretanja, javlja Agencija Anadolija.

Do 2020. suficit 4,5% BDP-aMjerama štednje Crna Gora će prema procjenama, do 2020. imati suficit 4,5% bruto društvenog proizvoda i trend smanjenja javnog duga na 67% BDP-a, kazao je ministar finansija Darko Radunović.

On je na Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava u Bečićima, kazao da su sve mjere urađene u saradnji sa Svjetskom bankom i MMF-om.

Tradicionalni Samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona pod nazivom "Finansijska stabilnost regiona u novom globalnom okruženju", u organizaciji beogradskog nedjeljnika NIN, održava se danas u Budvi. Ministri finansija diskutovali su o bržem privrednom rastu, pa su predstavnici Crne Gore poručili da će mjerama štednje konsolidovati javne finansije, dok se iz Federacije BiH čulo da je došlo do povećanja zaposlenosti i izvoza i da Federacija BiH prati pozitivna finansijska kretanja, javlja Agencija Anadolija.

Darko Radunović, ministar finansija Crne Gore, istakao je da je crnogorska Vlada krenula u sprovođenje nepopularnih mjera oko poreza, ali da će sada imati i dodatne mjere, od oko 117 miliona eura. To su podizanje akcize na cigarete i uvođenje akcize na ugalj, povećanje akcize na alkohol, kao i povećanje PDV -a sa 19 na 21 odsto.

"Na rashodnoj strani smanjili smo fond bruto zarada. Smanjen je koeficijent zarada u javnom sektoru za jedan procentni poen, za grupe poslova u A,B i C kategoriji za 6 odsto su smanjene zarade, to su funkcionerske plate. Sa sanacionim mjerama smanjili smo plate za osam odsto, pa za jedan i sada za šest odsto", kazao je Radunović.

Istakao je da su smanjeni izdaci za socijalna davanja.

"Imali smo Zakon o majkama sa troje djece, koji je bio pravi monstrum u finansijama, koji je mogao da nam uruši cio sistem. Zašto sve ovo radimo? Da bi smo imali fiskalnu stabilnost i mi očekujemo primjenom ovih mjera da ćemo biti u prilici da u 2020. godini ulazimo u zonu suficita od 4,5 BDP-a, a takođe očekujemo smanjnje javnog duga u 2020. godini na 67 odsto", rekao je Radunović.

Dušan Vujović, ministar finansija Srbije, govoreći o stanju finansija, kazao je da je plan u ovom resoru bio da krajem maja ove godine po starom planu bude rezultat koji je za 71 milijardu dinara lošiji od onoga što je ostvareno.

"Imali smo manje rashode 27 milijardi i veće prihode 44 milijarde dinara i to su cifre koje se nisu poklopile za tih pet mjeseci. To je oko 600 miliona eura bolji rezultat i tako ćemo nastaviti i očekujem da će rezultat biti pozitivan i na kraju juna. Kao rezultat načina planiranja stvara se prostor koji na kraju godine mi popunimo opravdanim rashodima koji tu sjede i čekaju godinama da budu riješeni. To stvara dobru osnovu za budućnost i ne izlaže nas rizicima kojim ne možemo da upravljamo i to nam daje mogućnost da budemo dobri na domaćem terenu i u razgovorima sa međunarodnim partnerima", istakao je Vujović.

Jelka Milićević, ministarka finansija Federacije BiH, iskazala je zadovoljstvo za pojedina kretanja na polju finansija u BiH. Povećan je broj zaposlenih, kao i broj novih privrednih subjekata.

"Kada pričamo o zapošljavanju, moramo napraviti preduslove da bi svorili uslove za privredu, da više koriste kapacitete, da više zapošljavaju. Nismo previše zadovoljni, ali smo zadovoljni. U Federaciji je trenutno prema pokazateljima povećan broj privrednih subjekata za oko 500. Povećan je ukupan prihod privrednih subjekata za oko milijardu. Povećan je broj uposlenih od 1. aprila do 31. maja za 29.285 uposlenika. Mi u Federaciji nikada nismo imali brojku iznad 500 hiljada zaposlenih, sada je imamo. Za prvi kvartal nikada nismo imali veći izvoz, sada ga imamo. Dešavaju se pozitivna kretanja u okruženju i mi prateći ta pozitivna kretanja onoliko koliko možemo, jer smo mala ekonomija pokušavamo podupirati određene aktivnosti", kazala je Milićević.

Zoran Tegeltija, ministar finansija bh. entiteta Republika Srpskae, kao jedan od najvećih problema u ekonomiji ovog entiteta vidi stanje u javnim preduzećima.

"Ono što je za mene ključno pitanje i najveći neuspjeh jeste stanje u javnim preduzećima. To su one reforme kojima mi nismo napravili onako kako smo očekivali. Ako svakoj sedmici jedan dan posvetite situaciji u javnim preduzećima i pitanjem u kom pravcu idu i koliko ćete na kraju morati da preduzmete obaveza, onda ne možemo reći da smo sproveli te reforme", kazao je Tegeltija.

Kazao je i da objektivno postoji veliki finansijski problem u zdravstvenom sektoru.

"Naš zdravstveni sektor više troši nego što mu stoji na raspolaganju i pun je različitih neracionalnosti koje ćemo morati u nekom budućem vremenu da rješavamo", kazao je Tegeltija.

Ministar finansija Kosova Avdullah Hoti poručio je da je stanje u kosovskim finansijama do 2014. godine bilo veoma teško, ali da od 2014. godine do danas, stanje na Kosovu može da posluži kao primjer u oblasti reformi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik