Ekonomija - Crna Gora

EBRD: BDP će porasti 3,7 odsto

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je prognozu rasta crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu na 3,7 odsto. U jesenjim ekonomskim prognozama, u koje je agencija Mina-biznis imala uvid, prognoza rasta BDP-a povećana je sa tri odsto, koliko je EBRD prognozirala u maju.

Rast BDP-a za narednu godinu će, prema projekcijama, iznositi 3,3 odsto, koliko je iznosila i majska prognoza.

"Poslije donekle razočaravajućeg rasta od 2,9 odsto u prošloj godini, ekonomija je ubrzala u prvoj polovini ove godine, sa procijenjenim rastom od 4,2 odsto na godišnjem nivou", navodi se u izvještaju.

To je, kako se ocjenjuje, rezultat uglavnom snažnog rasta privatne potrošnje, potpomognut do određenog stepena rastom državne potrošnje, dok su investicije i neto izvoz imali negativan doprinos rastu.

"Vodeći indikatori, kao što su dolasci stranih turista gdje je zabilježen porast od 20 odsto u trećem kvartalu ove godine, ukazuju na nastavak snažnog rasta od sredine godine", rekli su iz EBRD-a.

Zbog toga su u EBRD-u kazali da su povećali njihovu prognozu rasta BDP-a u ovoj godini na 3,7 odsto, dok za narednu godinu zadržavaju prognozu na 3,3 odsto.

"Propratni rizici uključuju mogući štetni uticaj brzog rasta javnog duga, što može u budućnosti da zahtijeva bolne mjere štednje kako bi ga zadržali pod kontrolom", dodali su iz EBRD-a.

Crna Gora je u regiji jugoistočne Evrope, u kojoj je rast u ovoj godini povećan na 3,6 odsto sa 3,1 odsto koliko je bio prognoziran u maju. Rast za narednu godinu prognoziran je na 3,3 odsto.

EBRD je za cijelu grupu, ukupno 37 zemalja u kojima posluje, podigla procjenu za ovu godinu 0,9 procentnih bodova, na 3,3 odsto. Poređenja radi, u prošloj godini rast je iznosio svega 1,9 odsto.

"Među faktorima zaslužnim za sveobuhvatan uspon aktivnosti duž cijele regije izvajaju se rast izvoza, oživljavanje investicija i više cijene na robnim tržištima", navodi se u izvještaju.

Za narednu godinu u EBRD-u predviđaju blago usporavanje rasta, na tri odsto, čime su takođe blago poboljšali majsku procjenu i to 0,2 procentna boda.

Ove godine rast je ubrzao u 27 zemalja i prvi put od 2010. godine uzlazni je trend zabilježen u tako velikom broju zemalja. Tako su u prvoj polovini godine sve zemlje, osim Azerbejdžana i Makedonije, zabilježile rast ekonomskih aktivnosti.

Nekoliko zemalja, prije svega Rumunija i Turska, bilježi stope rasta blizu onih iz perioda prije globalne finansijske krize.

Među rizicima za aktuelne procjene ponovo su izdvojene geopolitičke napetosti, tvrdokorne sigurnosne prijetnje, jačanje populističkih i anti-globalizacionih politika u razvijenim ekonomijama svijeta te veliki stepen koncentracije izvora globalnog rasta.