EBRD: Hrvatsko gospodarstvo usporava u slabijem okruženju

Bez autora
May 16 2023

Hrvatsko gospodarstvo zamjetno će usporiti u ovoj godini u slabijem globalnom ekonomskom okruženju, istaknula je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), istaknuvši visoku inflaciju i strože uvjete financiranja u široj regiji srednje Europe.

U 2022. hrvatsko gospodarstvo poraslo je 6,3 posto, procjenjuje EBRD, najsnažnije u skupini zemalja EU-a u kojima banka posluje, zahvaljujući snažnoj potrošnji i ulaganjima.

U ovoj godini aktivnost bi trebala znatno usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,5 posto, u skladu s procjenama iz veljače, u uvjetima slabijeg globalnog rasta, napominju u EBRD-u.

U 2024. godini gospodarstvo bi trebalo blago ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 2,3 posto, također u skladu s EBRD-ovim prognozama iz veljače.

Nakon ulaska u eurozonu raspoloženje ulagača se poboljšalo i Hrvatska nije doživjela značajne šokove povećanja cijena, izravno povezane s prijelazom na euro, primjećuju, iako je u ožujku inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) još bila dvoznamenkasta.

Hrvatska je impresivno povlačila novac iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i taj će izvor financiranja zajedno s kohezijskim fondom značajno potaknuti ulaganja u idućim godinama, posebno u javnom sektoru.

Javni sektor financira više od 70 posto ulaganja novcem iz EU-a, napominju.

Slabašan rast razvijenih

Za regiju srednje Europe i Baltika, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, u ovoj godini prognoziraju rast za skromnih 0,5 posto, snizivši blago projekciju iz veljače zbog sporijeg rasta u razvijenim gospodarstvima no što se očekivalo i zbog nepopustljive temeljne inflacije.

Najsnažniji rast prognoziraju Hrvatskoj i Sloveniji, po stopi od 1,5 posto, a u skupini je i Slovačka s prognoziranim rastom od 1,4 posto.

Poljsko i mađarsko gospodarstvo porast će za skromnih 0,6 odnosno 0,4 posto, a latvijsko i litvansko će stagnirati, pokazuju EBRD-ove prognoze.

Pad gospodarstva u 2023. prema najnovijim projekcijama očekuju u Estoniji, i to za 1,3 posto. Češkoj predviđaju marginalan pad, od 0,1 posto.

Premda je regija pokazala otpornost u 2022., oporavak nakon Covida uvelike je posustao i u posljednje vrijeme aktivnost na kvartalnoj razini pada, ocijenili su u EBRD-u.

U 2024. bi rast bi u regiji trebao ubrzati na 2,9 posto, pokazuju najnovije projekcije.

Kućanstva pod pritiskom

Inflacija potaknuta visokim cijenama plina, kao i stroži uvjeti financiranja usporavaju rast u europskim gospodarstvima u nastajanju i šire, istaknuo je EBRD u u najnovijim projekcijama.

Za cijelu regiju u kojoj EBRD posluje, a obuhvaća gospodarstva na tri kontinenta, u ovoj godini prognoziraju rast od 2,2 posto.

Među glavnim čimbenicima izdvajaju ekonomske posljedice snažnog potresa koji je u veljači pogodio Tursku i očekivano pooštravanje tamošnjih uvjeta kreditiranja u ostatku godine i spore reforme u regiji južnog i istočnog Sredozemlja.

"Također svjedočimo brojnim dokazima da su kućanstva u regijama EBRD-a pod stresom budući da su se morala boriti s dvije recesije koje su nadovezale jedna na drugu", rekla je glavna EBRD-ova ekonomistica Beata Javorcik.

U idućoj godini rast bi u regiji EBRD-a u cjelini trebao ubrzati na 3,4 posto, uz postupno slabljenje inflacijskih pritisaka, prognoziraju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik