
Hrvatska narodna banka blago je podigla projiciranu stopu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5 posto, s u prosincu projiciranih 1,4 posto, a očekuje i usporavanje inflacije na 7 posto godišnje, objavio je HNB u petak.
Savjet HNB-a, kako je
 priopćeno iz središnje banke, na današnjoj je sjednici informiran o 
tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u 
europodručju i Hrvatskoj te o novoj makroekonomskoj projekciji za 
Hrvatsku. U sažetku proljetnih makroekonmskih projekcija, koji je objavljen na 
HNB-ovim internetskim stranicama, navodi se da se projekcija rasta 
ekonomske aktivnosti nije znatno promijenila u odnosu na posljednju 
službenu projekciju, ali su se izmijenila očekivana kretanja glavnih 
sastavnica BDP-a, osobito u 2023. godini. Tako se u 2023. godini i nadalje projicira znatno usporavanje rasta, s
 lanjskih 6,3 na 1,5 posto. Pritom, kako se navodi, očekuju se 
povoljnija kretanja investicija (sada HNB predviđa njihovu stopa rasta 
od 4,2 posto) i izvoza robe i usluga (rast od 1,5 posto) u odnosu na 
projekciju iz prosinca, dok je rast osobne potrošnje revidiran na niskih
 0,5 posto, s obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. te izglede 
da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena.  Unatoč padu globalnih cijena energenata i sirovina, rizici za 
gospodarski rast i nadalje su naglašeni, s obzirom na neizvjesnost glede
 razvoja geopolitičkih nestabilnosti te rizike da inflacija bude viša i 
tvrdokornija od očekivanja, što bi moglo potaknuti daljnji rast kamatnih
 stopa i imati negativan utjecaj na kretanje raspoloživog dohotka i 
potrošnju, napominju iz središnje banke. U 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na 
razini godine mogla iznositi 3,8 posto, što je za 0,6 postotnih bodova 
više u odnosu na posljednju projekciju, a u 2025. bi inflacija mogla 
dodatno usporiti na 2,2 posto, neznatno više nego u prošloj projekciji, 
kada se očekivala inflacija od 2,1 posto, stoji u sažetku. Rizici vezani uz projekciju inflacije i nadalje su naglašeni, ali sve
 manje pretežu rizici povišene inflacije i njihov odnos postaje sve 
uravnoteženiji, napominju iz HNB-a.
 
 Pod 
pretpostavkom postupnog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske 
potražnje, gospodarski rast bi u 2024. mogao ojačati na 2,8 posto, i 
zadržati se blizu te razine u sljedećoj godini, pri čemu bi, promatraju 
li se pojedine sastavnice, rast mogao biti relativno ujednačen, navodi 
HNB u sažetku.