HNB kroz repo aukciju plasirao 223 milijuna kuna

Bez autora

Dec 09 2015

Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je na obratnoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka u iznosu od 223 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 0,50 posto, objavljeno je iz HNB-a. Na 11. obratnu repo aukciju od kraja rujna, kojima središnja banka utječe na kunsku likvidnost na financijskom tržištu i smanjenje kamata, pristigle su ponude banaka u ukupnom iznosu od 223 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatio sve prispjele ponude. Fiksna repo stopa iznosila je 0,5 posto, isto kao i na prethodne tri aukcije, ali i nešto niže nego na prvih šest aukcija, kada je fiksna stopa bila 0,8 posto. Datum reotkupa je 16. prosinca, a danas dospijeva 208 milijuna kuna koje je središnja banka plasirala poslovnim bankama na prošlotjednoj aukciji.

Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je na obratnoj repo aukciji prihvatila sve ponude banaka u iznosu od 223 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 0,50 posto, objavljeno je iz HNB-a.

Na 11. obratnu repo aukciju od kraja rujna, kojima središnja banka utječe na kunsku likvidnost na financijskom tržištu i smanjenje kamata, pristigle su ponude banaka u ukupnom iznosu od 223 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatio sve prispjele ponude.

Fiksna repo stopa iznosila je 0,5 posto, isto kao i na prethodne tri aukcije, ali i nešto niže nego na prvih šest aukcija, kada je fiksna stopa bila 0,8 posto.

Datum reotkupa je 16. prosinca, a danas dospijeva 208 milijuna kuna koje je središnja banka plasirala poslovnim bankama na prošlotjednoj aukciji.

Obratnim repo aukcijama središnja banka utječe na kunsku likvidnost banaka, odnosno djeluje na potiskivanje pritisaka na rast kunskih kamata na novčanom tržištu.

Financijsko je tržište, naime, reagiralo na primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa. Kako bi utjecala na povećanje likvidnosti u sustavu te korekciju tržišnih kamatnih stopa, središnja banka od kraja rujna provodi operacije na otvorenom tržištu kroz obratne repo aukcije, kojima, uz zalog državnih dužničkih vrijednosnica, bankama na tjedan dana posuđuje kune.

Iz središnje su banke tada najavili i da će radi održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti, ovisno o potrebi i procjeni, intervenirati na deviznom tržištu te koristiti postojeće instrumente monetarne politike.

Također je 7. listopada ukidanjem obveznih blagajničkih zapisa oslobobodila 3,4 milijarde kuna kunskih sredstava, a odlukom Savjeta HNB-a od 20. listopada spuštene su i kamatne stope središnje banke - stopa na lombardne kredite (s 5 na 2,5 posto), eskontna stopa (sa 7 na 3 posto), kamatna stopa na kratkoročni kredit za likvidnost (s 5,5 na 3,5 posto za korištenje kredita do tri mjeseca, odnosno sa 6 na 4 posto za korištenje kredita dulje od tri mjeseca), kao i stopa za izračun naknada za nedovoljno izdvojeni i neodržavani iznos obvezne pričuve (s 12 na 8 posto).