HNB povećao projekciju gospodarskog rasta na 3,3 posto u ovoj godini

Bez autora

Jun 09 2024

Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijim je makroekonomskim projekcijama povećala stopu rasta realnog BDP-a u ovoj godini na 3,3 posto, s 3 posto koliko je očekivala u pognozama objavljenim kraja prošle godine, dok je projekciju stope inflacije smanjila s prosinačkih 4 posto na 3,8 posto.

- HNB u 2024. očekuje ubrzavanje godišnjeg rasta realnog BDP-a Hrvatske na 3,3 posto, s 3,1 posto u 2023., a u sljedeće bi se dvije godine rast mogao postupno usporiti, navodi se u sažetku proljetne makroekonomske projekcije koju je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.

- Očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti u cijeloj 2024. odražava očekivani nastavak snažnog rasta osobne potrošnje, podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada i ekspanzivnom fiskalnom politikom, potom jačanje vanjske potražnje te oporavak robnoga izvoza i investicija poduzeća, procjenjuju analitičari HNB-a.

U 2025. i 2026. očekuju relativno ujednačen porast glavnih sastavnica BDP-a zbog daljnjeg rasta vanjske potražnje, povoljnih kretanja na tržištu rada i nastavka priljeva relativno visokih iznosa sredstava iz fondova EU-a. "No, gospodarski bi se rast u uvjetima očekivanog poboljšanja strukturnog salda opće države mogao postupno usporiti prema prosječnoj stopi od 2,7 posto", navodi se u projekcijama.

Po podacima iz tablica HNB-a, gospodarski bi rast u 2025. mogao usporiti na 2,8 posto, a 2026. na 2,6 posto.

- Rizici vezani uz središnju projekciju realnoga gospodarskog rasta Hrvatske čine se uravnoteženi, smatraju u središnjoj banci. Pritom ističu kako su, s obzirom na i nadalje prisutne geopolitičke napetosti kao i mogućnost njihove eskalacije, gospodarska kretanja u međunarodnom okružju te kretanja cijena sirovina i energenata još vrlo neizvjesna.

- Iako tekuća kretanja ukupne aktivnosti u Hrvatskoj ostaju relativno povoljna, osobito u trgovini i građevini, slabost prerađivačke industrije te snažan pad pouzdanja poduzeća u industriji na početku drugog tromjesečja upućuju na negativne rizike za robni izvoz. Osim toga, projicirani rast investicija uvelike će ovisiti o sposobnosti, ponajprije javnoga, ali i privatnog sektora, da uspješno iskoriste raspoloživa sredstva iz fondova EU-a, objašnjavaju iz HNB-a.

S druge strane, kako navode, u slučaju smirivanja geopolitičkih napetosti kretanje vanjske potražnje moglo bi biti bolje od očekivanja i povoljno djelovati na izvoz robe. Također, povoljnija kretanja na tržištu rada i naglašeniji rast plaća mogli bi potaknuti veći rast osobne potrošnje.

Očekuje se primjetno snižavanje godišnje stope inflacije

U središnjoj banci u ovoj godini očekuju "primjetno snižavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena", na 3,8 posto, s lanjskih 8,4 posto, uz daljnje usporavanje na 2,6 posto u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini.

Analitičari HNB-a izdvajaju nekoliko činitelja koja odražavaju usporavanje inflacije u ovoj godini - popuštanje uvoznih pritisaka i nizak rast proizvođačkih cijena, zahvaljujući nižim cijenama energije, prehrambenih i ostalih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene u 2022. godini te normaliziranju opskrbnih lanaca, potom restriktivan karakter monetarne politike koji se odražava na pooštrene uvjete financiranja, kao i povoljne statističke učinke baznog razdoblja.

- Pritom usporavanju ukupne inflacije najviše pridonosi znatno niža očekivana temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane), a u malo manjoj mjeri i primjetno smanjenje inflacije cijena hrane, dok bi se prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla u određenoj mjeri povećati nakon što su cijene energije lani stagnirale. Ipak, temeljna bi inflacija mogla ostati i nadalje povišena kao odraz snažne domaće i inozemne potražnje, pogotovo za uslugama povezanima s putovanjima, snažnog tržišta rada i naglašenog rasta plaća, ističu iz HNB-a.

U 2024. i 2025. očekuju daljnje usporavanje temeljne inflacije (iako bi se ona mogla zadržati blago iznad ukupne inflacije) i inflacije cijena hrane, dok bi se inflacija cijena energije mogla stabilizirati na malo višoj razini od one ocijenjene za ovu godinu.

- Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije i nadalje su izraženi, ali su uglavnom uravnoteženi, navode iz HNB-a. Pritom objašnjenjavaju da bi inflacija mogla biti viša od prognozirane u slučaju izrazitijega rasta cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina u uvjetima i nadalje izraženih geopolitičkih napetosti ili djelovanja klimatskih promjena.

- Ipak, kod temeljne inflacije, osobito inflacije cijena usluga, rizici pretežu blago naviše. Snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao bi se jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene, poglavito u segmentu cijena usluga. Inflacija bi također mogla nadmašiti projekciju i u slučaju da profiti poduzeća ne nastave donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća, navodi se u sažetku najnovijih makroekonomskih projekcija.

S druge strane, kako se nadalje navodi, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane.

Očekuje se rast zaposlenosti za dva posto

Analitičari središnje banke očekuju da će u ovoj godini zaposlenostiporasti za 2 posto, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla spustiti na 5,8 posto.

Navode i kako je rast nominalnih i realnih plaća usporio u prva tri mjeseca ove godine, nakon njihova izraženog povećanja u 2023.

- No, u travnju ove godine prosječna je plaća iznimno snažno porasla, što je ponajprije rezultat provedene sveobuhvatne reforme sustava plaća u državnim i javnim službama. U određenoj se mjeri ubrzao i porast plaća u ostatku gospodarstva, ali znatno slabijim intenzitetom, naglašavaju iz središnje banke.

U najnovijoj projekciji analitičari HNB-a očekuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2024. mogao blago porasti, u apsolutnom iznosu za sto milijuna eura u odnosu na godinu prije, ali bi se "zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a njegov relativni udio mogao smanjiti s 3,9 posto na 3,7 posto BDP-a".

Ocenite tekst