Ekonomija - Hrvatska

Hrvatska druga u EU s najvećim rastom BDP-a u trećem tromjesečju

Hrvatska je u trećem tromjesečju uz Rumunjsku zabilježila najsnažniji rast gospodarskih aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje među zemljama Europske unije, pokazalo je objavljeno izvješće Eurostata.

Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila rast sezonski prilagođenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,3% u odnosu na prethodno tromjesečje, kada su aktivnosti uvećane 1,0%.

Eurostat je izdvojio Hrvatsku u skupinu zemalja s izrazitijim gospodarskim rastom u trećem tromjesečju, koju prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima europskoga statističkog ureda predvodi Rumunjska s tromjesečnom stopom rasta od 1,4%.

Slijede Malta s 1,1%, Latvija s 1% te Poljska i Švedska s po 0,9%. Među značajnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, Njemačka je ostvarila rast od 0,3%, a Italija od 0,2%.

Pad aktivnosti u trećem tromjesečju zabilježile su Grčka, od 0,9%, Estonija i Finska, obje od 0,5%, te Danska, od 0,1%.

Eurostat je ujedno potvrdio prvu procjenu rasta EU-a u cjelini od 0,4%, nakon 0,5% u prethodna tri mjeseca. Potvrđena je i procjena rasta za eurozonu od 0,3%, nakon 0,4% rasta u prethodnom tromjesečju. Izračunali su također da je vodeći trgovinski partner SAD u trećem tromjesečju zabilježio 0,5-postotni rast gospodarskih aktivnosti u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je gospodarstvo poraslo 1%.

Potvrđene procjene godišnjeg rasta EU i eurozone

Eurostat je potvrdio i početnu procjenu godišnjeg rasta EU-a i eurozone u trećem tromjesečju od 1,9 odnosno 1,6% prema sezonski prilagođenim podacima. Time se tempo rasta u oba područja zadržao na razini prethodnog tromjesečja.

Među zemljama članicama najizrazitiji rast aktivnosti na godišnjoj razini zabilježila je Malta, od 5,6%. Slijedi Češka sa 4,5%, te Poljska s 3,7 i Rumunjska i Slovačka, s po 3,6%.

Hrvatska je prema sezonski prilagođenim podacima u trećem tromjesečju zabilježila rast gospodarskih aktivnosti na godišnjoj razini od 2,7%. Sličan rast zabilježila je još Bugarska, od 2,9%, pokazuju podaci Eurostata. U drugom je ovogodišnjem tromjesečju hrvatski BDP, prema izvješću Eurostata, porastao 1,5% u odnosu na isto razdoblje lani.

Pad aktivnosti u trećem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježile su Grčka i Finska, od 1,1 odnosno 0,2%.

Oslonac potrošnja kućanstava

Među komponentama BDP-a najsnažnije je u EU-u i u eurozoni u trećem tromjesečju porasla potrošnja kućanstava, za 0,5% u odnosu na prethodno tromjesečje u EU-u te za 0,4% u eurozoni. Izvoz je uvećan 0,3% u EU odnosno 0,2 posto u eurozoni, dok je uvoz uvećan 1,4 odnosno 0,9 posto. Na godišnjoj je razini potrošnja kućanstava u EU-u uvećana 2,1%, te 1,7% u eurozoni. Izvoz je i u EU-u i u eurozoni na godišnjoj razini porastao 4,4%, a uvoz 4,9%.

Bruto fiksna formacija kapitala porasla je u trećem tromjesečju 0,3% u odnosu na prethodna tri mjeseca u EU-u, dok je u eurozoni stagnirala. Na godišnjoj razini uvećana je 2,7% u EU-u te 2,2% u eurozoni.

Najveći je doprinos tromjesečnom rastu BDP-a u EU-u, odnosno eurozoni u razdoblju od srpnja do rujna dala potrošnja kućanstava, od 0,3 odnosno 0,2 postotna boda. Na godišnjoj je razini doprinos iznosio 1,2 postotna boda u EU-u te jedan postotni bod u eurozoni. Vanjskotrgovinska razmjena smanjila je pak tromjesečnu stopu rasta u oba područja, navode u Eurostatu.