Ekonomija - Hrvatska

Hrvatski će izvoz ove i sljedeće godine rasti sporije

Hrvatski će izvoz ove i sljedeće godine rasti nižim stopama nego prethodne dvije godine za koje je prosjek od oko 7,7 posto bio najveći u regiji.

Očekuje se rast od oko pet posto, što više neće biti najbolji rezultat u regiji jer bi nas mogle prestići Češka, Poljska, Mađarska i Slovačka, no to je i dalje izvrstan rezultat jer je osnovica za 2016. i 2017. sada veća, prognoza je koju je UniCreditov odjel za stratešku analizu za srednju i istočnu Europu iznio na EBRD-ovoj godišnjoj skupštini u Londonu.

Niže stope rasta rezultat su rekordnih rezultata posljednje dvije godine koje su podigle osnovicu, s obzirom na to da je Hrvatska ulaskom u EU zabilježila dvoznamenkaste stope povećanja izvoza robe i visoke stope rasta usluga, ponajprije u turizmu, unatoč tome što nije bilo investicija u nove proizvodne kapacitete.

U prezentaciji bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi pod nazivom „Potpora održivom rastu i inovacijama“ analitičari su istaknuli da se u cijeloj regiji ove godine očekuje solidan gospodarski rast i lagani oporavak kreditiranja s fokusom na tvrtke.

Iako kreditiranje ostaje glavni izvor financiranja, jača uloga dužničkih vrijednosnih papira čiji je udio u ukupnom financiranju poduzeća trenutačno osam posto, dok u zapadnoj Europi iznosi deset, u SAD-u čak 43 posto. Češka, Poljska i Slovačka već su iznad prosjeka regije.

– U Hrvatskoj očekujemo pozitivne pomake u kreditiranju do kraja ove godine i početkom sljedeće, ali još u skromnim postocima – najavio je Carlo Vivaldi, voditelj UniCreditova odjela za srednju i istočnu Europu koji s nastavkom gospodarskog rasta u regiji očekuje i jači oporavak kreditiranja.

U prognozi za 2017. očekuje se rast kreditiranja poduzeća od oko 2,5 posto, no još uvijek ostajemo pri kraju kolone; iza nas će biti samo BiH, Slovenija i Bugarska. Važnu ulogu u daljnjem oporavku imat će izvoz i EU fondovi, u čemu i banke vide svoju šansu kroz servisiranje prekograničnih transakcija vezanih uz trgovinu, kao i savjetodavne usluge i pripremu financiranja iz EU fondova.

Hrvatska bi do 2020. trebala imati najveći udio sredstava iz EU fondova u BDP-u, veći od 3,6 posto, a iza nas ostaju sve ostale nove članice EU koje su ih već dobrim dijelom iskoristile prethodnih godina, Mađarska, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Češka i Slovenija.

Prosjek regije bit će oko tri posto, a u UniCreditu najavljuju da će se, od 117 mlrd. eura koliko je za šest zemalja regije namijenjeno do 2020., kroz linije koje će oni odobriti, realizirati 3,5 mlrd. eura iz EU fondova.