Ekonomija - Hrvatska

Hrvatski inozemni dug manji za 2,3 posto

Ukupni bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem siječnja 45,4 milijarde eura, pa je drugi mjesec zaredom zabilježeno njegovo smanjenje na godišnjoj razini, pokazuju posljednji podaci HNB-a.

Bruto inozemni dug u siječnju je, naime, u odnosu na isti lanjski mjesec, bio niži za 1,3 milijarde eura, odnoso 2,3 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode da je taj pad prvenstveno predvođen smanjenjem duga drugih monetarnih institucija, što je izravna posljedica razduživanja banaka.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), pak, ističu da je pad duga u siječnju bio čak i nešto izraženiji nego u prosincu prošle godine, osobito jer su se sektorima koji bilježe pad sada pridružili i ostali domaći sektori.

Riječ je, kažu, o nastavku i produbljivanju tendencija u kretanju bruto inozemnog duga koje su već dulje prisutne. To se, kažu iz HGK, prije svega odnosi na nastavak međugodišnjeg rasta duga opće države koji je kontinuirano prisutan još od lipnja 2009., kao i na tendenciju razduživanja bankarskog sektora koja se kontinuirano bilježi u posljednjih 45 mjeseci.

Inozemni dug sektora opće države u siječnju je iznosio 15,7 milijardi eura, čineći gotovo 35 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Analitičari RBA pritom ističu da je ino dug države, premda je na mjesečnoj razini tijekom dva uzastopna mjeseca bilježio pad, na godišnjoj razini nastavio s rastom, odnosno povećan je za 549 milijuna eura ili 3,6 posto.

Šire gledano, kažu iz RBA, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem siječnja iznosila je 19,6 milijardi eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 1,9 milijardi eura, odnosno 11 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria  ističu kako i nadalje očekuju rast državne komponente duga, "uzevši u obzir i očekivano novo izdanje državne obveznice na inozemnom tržištu".

"No, s obzirom na projicirani niži fiskalni deficit u 2016. godini te planirano financiranje i na domaćem financijskom tržištu, godišnje stope rasta inozemnog duga države mogle bi ipak usporiti", zaključuju analitičari RBA.