Ekonomija - Hrvatska

Inflacija 4,1%, najviše rasla energija; Ćorić: Sve bliže europskom prosjeku

Na ubrzanje u kolovozu najviše je utjecala energija, koja je poskupjela više od 17%. Cijene usluga više su 7 cijelih 2, a hrane, pića i duhana ostale su na gotovo istoj razini kao lani, više tek neznatnih 0,1%. Višu stopu inflacije od Hrvatske u kolovozu su imali Litva, Cipar, Bugarska, Španjolska i Belgija.

Nakon tromjesečnog trenda usporavanja u kojem je od travanjskih 5,8 posto na godišnjoj razini dospjela do 3,9 posto u srpnju, inflacija je u kolovozu opet blago ubrzala.

Na mjesečnoj razini - u odnosu na srpanj cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su 0,3 posto više.

Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, naveo je DZS, u prošlom mjesecu najviše su porasle cijene energije - za 17,4 posto, a osjetno su još rasle cijene usluga, za 7,2 posto. 

Potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana u kolovozu su bile 0,1 posto više na godišnjoj razini, dok su pale samo cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije), za 1,3 posto.

Na mjesečnoj razini, u kolovozu ove godine u odnosu na prethodni mjesec, cijene energije bile su više za 3,7 posto, usluga za 0,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) bile 0,9 posto niže, a cijene hrane, pića i duhana niže 0,2 posto.

Prema prvoj procjeni Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena bile su u kolovozu 2026. za 3,7 posto više nego u istom mjesecu lani. U odnosu na srpanj ove godine, te su cijene bile za 0,3 posto više. 

Višu stopu inflacije od Hrvatske, navodi se u procjeni Eurostata, u kolovozu su imale su Litva (5,8 posto), Cipar (5,2 posto), Bugarska (5,1 posto), Španjolska (4,5 posto), Belgija (4,2 posto) i Luksemburg (4 posto), dok je Grčka imala jednaku stopu inflacije.

Ćorić: Inflacija u Hrvatskoj sve se više približava europskom prosjeku

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je, komentiravši prve procjene inflacije za kolovoz, da je pozitivno što se hrvatska stopa inflacije sve više približava europskom prosjeku, ponovivši očekivanje da će se "puna konvergencija" dogoditi u prvom kvartalu iduće godine.

Ćorić je na konferenciji za novinare u Ministarstvu financija izjavio da su ovakvi trendovi očekivani, s obzirom i na vanjske čimbenike koji utječu na cijenu energenata na svjetskoj razini i na koje nije moguće utjecati. No, kao pozitivnu je apostrofirao činjenicu da se Hrvatska stopom inflacije iz mjeseca u mjesec odmiče od vrha eurozone te sve više približava europskom prosjeku.

Naime, prema prvoj procjeni Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj u kolovozu su bile za 3,7 posto više nego u istom mjesecu lani, prosječna inflacija u eurozoni iznosila je 3,3 posto, pri čemu je višu stopu inflacije od Hrvatske imalo šest članica, dok je Grčka imala jednaku.

- Nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj dok ona potpuno ne konvergira europskim prosjecima (...) Očekujemo da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti punu konvergenciju, izjavio je Ćorić.

Ako dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku...

Rekao je i da, ako se sukob na Bliskom istoku napokon završi te cijene nafte i naftnih derivata uđu u sferu "normalnih", očekuje da će inflacija u Hrvatskoj doći na željenih dva posto.

Upravo o situaciji na Bliskom istoku ovisit će i inflacija u idućim mjesecima, a Ćorić ne očekuje da će u idućim tjednima biti nekog rapidnog pada cijena energenata, pa će one i dalje "vući" inflaciju prema gore, što je, dodao je, jako teško nadoknaditi u drugim segmentima "košarice" kojom se inflacija procjenjuje.

- Tako da ne možemo očekivati rapidno smanjenje inflacije u rujnu, listopadu, studenom i prosincu. Međutim, ako dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku, do nekog smanjenja inflacije bi trebalo doći. Kad će se deeskalacija dogoditi - vjerujem da ni puno informiraniji od mene u ovom trenutku to doista ne znaju, kazao je.

Ćorić je poručio da Vlada čini sve da se domaći segment cijena, onaj koji nije vezan uz energetiku, stavi pod kontrolu te da će se to još više vidjeti idućih mjeseci. 

- Tako da onog trenutka kad se situacija na Bliskom istoku normalizira, mislim da ćemo biti na pragu rješenja našeg problema, ustvrdio je.

Nastavak subvencioniranja cijena struje i plina

Ćorić je istaknuo i da je, prema podacima DZS-a, u kolovozu zabilježena najniža razina rasta cijena usluga na godišnjoj razini još od siječnja. Nada se jenjavanju inflacije u tom segmentu jer za to "postoji osnova", međutim, dodao je, to su cijene koje su tržišno uvjetovane i "bojim se da tu kao Vlada možemo učiniti relativno malo".

- Cijene usluga neće biti znatan problem ako u idućim mjesecima doživimo deeskalaciju sukoba na Bliskom istoku, smatra ministar financija.

Kada je riječ o cijenama energenata, istaknuo je da će Vlada paketima mjera i dalje "adresirati ovaj problem" te tako pomagati najranjivijim skupinama.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, potvrdio je da će se mjere subvencioniranja vezano za cijene struje i plina nastaviti, dodavši da će o svemu više u idućim tjednima reći predsjednik Vlade i resorni ministar.

Cijene usluga i dalje snažno podižu inflaciju u Hrvatskoj

Kada bi se situacija smirila, a s time i cijene vratile u normalu, i inflacija u Hrvatskoj, smatra ministar, bila bi na željena dva posto. Uz energente, ističu stručnjaci, na inflaciju znatno utječu i cijene usluga.

- U ekonomiji ćemo se teško riješiti inflatornih pritisaka, a to najbolje vidimo kroz cijene usluga, gdje je godišnja stopa inflacije i dalje otprilike dvostruko veća nego u europodručju, rekao je glavni analitičar HUP-a Hrvoje Stojić.

Više cijene usluga najbolje se vide u turizmu.

- Turistička sezona donosi svoje – veliku potražnju, a nedovoljnu ponudu. Radi se i o očekivanjima, inflatornim očekivanjima, a to je jedan od aspekata inflacije. Psihologija radi svoje – ekonomski akteri podižu cijene jer očekuju da će cijene rasti, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Inflacija raste i u eurozoni. Iako je u Hrvatskoj iznad prosjeka, naša zemlja stoji sve bolje.

- Dobra je vijest da je Hrvatska smanjila jaz u višoj inflaciji u odnosu na prosjek europodručja na najnižih pola postotnog boda, što je najniža razina od uvođenja eura, rekao je Hrvoje Stojić.

Za građane je možda najvažnije da je znatno usporio rast cijena hrane, i to čak i u usporedbi s prosjekom Europske unije.

HNB: Inflacija blago ubrzala uslijed rasta cijena energije

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u kolovozu 2026. blago ubrzala, na 3,7 s 3,6 posto u srpnju kao rezultat primjetnog ubrzavanja rasta cijena energije uslijed ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poskupljenja naftnih derivata, ističu iz Hrvatske narodne banke (HNB). 

Nasuprot tome, ističe HNB u svom osvrtu na najnoviji podatak o inflaciji u Hrvatskoj koji je objavio u utorak Državni zavod za statistiku, inflacija cijena hrane i temeljna inflacija (koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane) su se u kolovozu usporile. 

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, ubrzala se u kolovozu na 4,1 posto s 3,9 posto u srpnju. Također, ukupna inflacija (HIPC) u europodručju se ubrzala na 3,3 posto u kolovozu (s 2,9 posto u srpnju), čemu je ponajprije pridonijela energija. 

S obzirom da je intenzitet ubrzavanja inflacije u kolovozu bio manji u Hrvatskoj nego na razini prosjeka europodručja, razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja primjetno se smanjila, s 0,7 postotnih bodova u srpnju na 0,4 postotna boda u kolovozu, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine, istaknuli su iz HNB-a.

O projektu Rimčevih robotaksija

Ćorića su novinari pitali i o projektu robotaksija, sufinanciranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te poruci tvrtke Verne da je spremna vratiti predujam povučen iz NPOO-a ako evaluacija dosad postignutog u projektu pokaže da ugovorene obveze nisu potpuno ispunjene.

Rekao je da nije upoznat s detaljima tog projekta, no da je, načelno govoreći, projekt Mate Rimca, uopće u smislu ideje autonomnih vozila, istraživačkog centra i proizvodnje, za svaku moguću pohvalu.

Upitan hoće li se, ako se pokaže da će Verne morati vratiti dio sredstava, ona moći nekamo preusmjeriti, Ćorić je kazao da je vrijeme za ispunjavanje i prezentaciju reformi i indikatora u sklopu NPOO-a bilo do 31. kolovoza pa ne zna postoli li i u kojoj mjeri manevarski prostor za preraspodjelu sredstava.

Na pitanje novinara vjeruje li naposljetku da će Hrvatskom voziti robotaksiji, rekao je da "svijet ide u tom smjeru". "Vjerujem da ćemo u jednom trenutku doći u situaciju u kojoj će autonomna vožnja, kako po tlu tako i po zraku, biti nešto što će postajati normalno. Kad će to biti, to je druga stvar", izjavio je ministar financija.