Ekonomija - Hrvatska

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1% u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9%.

Ako se usporedi kretanje rasta cijena posljednjih godinu dana, u ožujku prošle godine inflacija je još bila dvoznamenkasta, 10,7%. Slijedio je njezin znatniji pad, osim u kolovozu kada je bila 7,8%. Potkraj prošle godine pad stope inflacije počeo je usporavati. U prosincu je iznosila 4,5%, a u sva prva tri mjeseca ove godine zaustavila se na 4,1%. Na godišnjoj razini, u ožujku su najviše, 6,6%, rasle cijene usluga te 4,7% - hrane, pića i duhana, a energije 1,4%. Cijene u ožujku, na mjesečnoj razini, više su za 0,9% u odnosu na veljaču. Hrvatska je u ožujku imala i najveću inflaciju među zemljama eurozone.

Bogatija proljetna ponuda, ali i veća uskrsna potražnja, na tržnice je donijela više cijene. Građani se snalaze, svatko na svoj način.

Iako je inflacija i u siječnju, i u veljači i u ožujku na 4,1%, to je i dalje najniža stopa inflacije od studenog 2022., kažu u Vladi. Članice Europske unije koje nisu uvele euro, imaju inflaciju i višu nego Hrvatska - ističe ministar Marko Primorac. Podatak da je, među članicama eurozone, inflacija na godišnjoj razini najviša baš u Hrvatskoj, objašnjava visokim rastom hrvatskoga gospodarstva.

Građanima su najvažnije cijene hrane, kaže Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati. One i dalje rastu, ali sporije nego prije. Nakon 5,7% u veljači, u ožujku su porasle 4,7%.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu podatak da je prosječna inflacija u eurozoni, umjesto očekivanih 2,6%, pala na 2,4%. 

Raniji Uskrs i turistička predsezona obilježili su ožujak, no prognoze za ovu godinu su dobre, kaže ministar gospodarstva Damir Habijan. 

Vladina prognoza inflacije za ovu godinu zasad je na 3,1%.

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1% u odnosu na ožujak 2023. godine.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto.

DZS je najavio kako će konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. travnja.

Primorac objašnjava razloge stope inflacije

Ministar financija Marko Primorac je kao jedan od razloga koji je utjecao na razinu inflacije u ožujku naveo rast cijena usluga, što je prije svega, kako je rekao, rezultat dobre turističke predsezone i Uskrsa koji je ove godine bio ranije.

- Nekoliko je razloga zbog kojih je ta stopa zabilježena na ovoj razini na kojoj je, jedan od važnijih razloga je povećanje cijena usluga od 6,6% i to prije svega zbog turističke sezone, odnosno dobre predsezone. Mi smo prema podacima koje smo zaprimili u prvom kvartalu zabilježili porast noćenja od 15%. U ožujku ove godine smo imali povećani dolazak turista i povećanu potrošnju, a prošle godine toga nije bilo, s obzirom da uspoređujemo inflaciju u ožujku ove s ožujkom prošle godine,  kazao je ministar financija Marko Primorac.

Upitan signaliziraju li podaci Eurostata neko trajnije ubrzanje inflacije, Primorac se nada da je to trenutna i jednokratna situacija, dok je na pitanje novinarke može li se opet zbog turističke sezone dogoditi rast inflacije u ljetnim mjesecima, odgovorio da bi bio neozbiljan kada bi garantirao da se ti trendovi neće ponoviti.

Gospodarski rast višestruko veći od prosjeka eurozone, a inflacija "nešto veća"

Pojašnjavajući to što je inflacija u Hrvatskoj rasla najbrže od zemalja eurozone, Primorac je istaknuo da je Hrvatska po svom gospodarskom rastu u samom vrhu eurozone.

Kako je istaknuo, taj gospodarski rast je višestruko veći od prosjeka eurozone, dok je inflacija u Hrvatskoj "nešto veća". Pritom je gospodarski rast dominantno potaknut potrošnjom kućanstava i investicijama, što podrazumijeva i veću potražnju za dobrima i uslugama, pa posljedično rastu i cijene, pojasnio je ministar, dodajući i da druge države članice EU-a koje nisu članice eurozone imaju i veće stope inflacije od Hrvatske.

Napomenuo je da su alati za obuzdavanje inflacije primarno u rukama monetarne, a ne fiskalne politike, no potonja mora biti odgovorna da tu inflaciju dodatno "ne podgrijava".

No s druge pak strane mora voditi računa o životnom standardu građana koji je inflacijom "načet", zbog čega je Vlada i donijela više paketa mjera pomoći, dodao je.

Da se nije išlo sa svime što je utjecalo na povećanje kupovne moći građana - paketima pomoći građanima, poreznim rasterećenjima, podizanjem minimalnih plaća te plaća u javnom i državnom sektoru - inflacija bi možda bila nešto niža, za 0,1 ili 0,2 postotna boda, no ti građani bi teže živjeli, izjavio je Primorac.

- Ako plaće porastu 10% ili 20%, a cijene 4%, vjerujem da je to nešto što je za te građane dobro, ocijenio je.

Na konstataciju novinarke da se paketi mjera dobrim dijelom odnose na subvencioniranje energenata, a čime su obuhvaćeni praktički svi, i oni sa nižim i s višim primanjima, Primorac je podsjetio da je inicirana izrada registra stanovništva koji bi trebao omogućiti bolje ciljanje takvih mjera, no i napomenuo da ni druge države nemaju pakete pomoći strukturirane da uvažavaju razlike u standardu građana.

No podsjetio je i da je mjerama predviđena jeftinija struja za građane koji troše manje.

Također, država subvencionira i cijene energenata za većinu gospodarstva, s obzirom da su oni input u proizvodnji većine proizvoda, pa bi se njihov rast "prelio" i na još veći rast cijena proizvoda i usluga.

- Zamislite koliko bi cijene rasle da nismo to napravili. Rasle bi još više, rezonira Primorac.

Navodeći razloge zbog kojih je inflacija na trenutnim razinama, ministar je između ostalog podsjetio da je ulaskom u eurozonu bankama spuštena stopa obvezne pričuve s devet na jedan posto, što je rezultiralo pojavom značajnih viškova likvidnosti u hrvatskom financijskom sustavu, koji su "podgrijavali potražnju".

Kada je riječ o tim viškovima likvidnosti, fiskalna politika im je dijelom pokušala doskočiti izdavanjem "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa, pri čemu je od građana na taj način prikupljeno oko 3,3 milijarde eura, podsjetio je ministar.

Primorac je izjavio i da država ne može intervenirati u to hoće li netko u sezoni povećati cijene hotela ili kuglice sladoleda, no i naglasio da je to ozbiljno pitanje.

- Mislim da je to preozbiljno pitanje da se netko s time 'sprda', jer to može imati dugoročno negativne posljedice, u smislu da vas prepoznaju kao destinaciju koja ne pruža određenu kvalitetu usluge s obzirom na ono što naplaćuje, poručio je Primorac.