Republički zavod za statistiku objavio je godišnje procene kretanja najznačajnijih makroekonomskih indikatora. Potvrđuje se da je inflacija niska i stabilna, da se rast BDP-a ubrzava, uz nastavak smanjenja unutrašnje i spoljne neravnoteže.Prema iznetim procenama, međugodišnja inflacija je u decembru iznosila 1,6 odsto, dok je prosečna inflacija tokom 2016. godine iznosila 1,2 odsto. Bruto domaći proizvod je u 2016. godini realno povećan za 2,7 odsto. Tome je doprineo rast poljoprivrede, industrije i građevinarstva, ali i rast aktivnosti u uslužnim sektorima.
Republički zavod za statistiku objavio je godišnje procene kretanja najznačajnijih makroekonomskih indikatora. Potvrđuje se da je inflacija niska i stabilna, da se rast BDP-a ubrzava, uz nastavak smanjenja unutrašnje i spoljne neravnoteže.
Prema iznetim procenama, međugodišnja inflacija je u decembru iznosila 1,6 odsto, dok je prosečna inflacija tokom 2016. godine iznosila 1,2 odsto.
Bruto domaći proizvod je u 2016. godini realno povećan za 2,7 odsto. Tome je doprineo rast poljoprivrede, industrije i građevinarstva, ali i rast aktivnosti u uslužnim sektorima. Procenjena poljoprivredna proizvodnja je u 2016. godini viša za 8,1 odsto, fizički obim industrijske proizvodnje je povećan za 4,3 odsto, dok je u građevinarstvu ostvaren rast od 6,0 odsto. Rast beleže i uslužni sektori, a pre svih turizam, saobraćaj, trgovina na malo i ugostiteljstvo. Povoljna kretanja u realnom sektoru odrazila su se i na tržište rada na kojem se beleži rast - i zarada i zaposlenosti.
Prema desezoniranim preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja je u novembru zabeležila pad od 1,3 odsto. U odnosu na isti mesec prethodne godine ukupna industrijska proizvodnja u novembru je bila veća za 1,3 odsto. Kod prerađivačke industrije beleži se rast od 4,9 odsto, kod rudarstva 0,5 odsto, dok snabdevanje električnom energijom, gasom i parom beleži međugodišnji pad od 10,0 odsto.
Prerađivačka industrija je u novembru zabeležila desezonirani rast od 0,5 odsto. Najveći pozitivan doprinos potekao je od proizvodnje osnovnih metala.
Promet robe u trgovini na malo je u novembru, međugodišnje posmatrano, realno veći za 7,4 odsto, dok je u periodu januar-novembar, u odnosu na isti period prethodne godine povećan za 7,8 odsto.
Kada je reč o spoljnotrgovinskim kretanjima, prema desezoniranim podacima, u novembru je ostvaren mesečni rast izvoza od 2,9 odsto i pad uvoza robe 1,8 odsto. Međugodišnje posmatrano, u novembru je robni izvoz povećan za 19,8 odsto, dok je uvoz veći za 9,1 odsto. U periodu januar-novembar 2016, u odnosu na isti period prethodne godine, robni izvoz izražen u evrima veći je za 11,0 odsto, dok je uvoz povećan za 5,6 odsto.