Ekonomija - Slovenija

Najveći doprinos godišnjoj inflaciji, 0,8 postotnih bodova, dale su više cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su porasle za 4,5 posto. Nakon toga slijede više cijene u skupini stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (za 4,3 posto), koje su porasle za 0,5 postotnih bodova. Skupina zdravstva (za 5,9 posto) te u restoranima i hotelima (za četiri posto) dodale su po 0,3 postotna boda, objavio je danas Državni zavod za statistiku.

Na godišnjoj razini usluge su porasle u prosjeku za 3,6 posto, a roba za 2,3 posto. Cijene robe svakodnevne potrošnje porasle su za 3,2 posto, a polutrajnih dobara za 0,7 posto, dok su kod trajnih dobara u prosjeku ostale nepromijenjene.

U usporedbi sa studenim, potrošačke cijene su u prosjeku ostale iste. Među poskupljenjima, 4,5 posto više cijene osiguranja pridonijele su s 0,1 postotnim bodom, dok su na strani smanjenja cijena jednako značajan utjecaj imale 3,1 posto niže cijene aranžmana za odmor.

Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu je iznosio 2,6 posto, nakon što je u prosincu prošle godine iznosio 2 posto. Na mjesečnoj razini rast cijena iznosio je 0,1 posto.

Prema ovom mjerenju, cijene usluga bile su u prosjeku više za 3,8 posto na godišnjoj razini, a cijene roba bile su više za 1,9 posto. Roba svakodnevne potrošnje porasla je za 2,9 posto, a polutrajna roba za pola posto, dok su trajna roba pala za 0,6 posto.

Kako je podsjetio Statistički zavod, početkom godine povećan je porez na zaslađena pića, s nižih 9,5 posto na opću stopu poreza na dodanu vrijednost od 22 posto. U lipnju su potom povećane trošarine na duhanske proizvode i alkoholna pića, a trošarine na naftne derivate također su se nekoliko puta mijenjale.

Da se porezi i trošarine nisu promijenili, godišnji porast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosio bi 2,5 posto.